Neto financijska imovina građana lani je iznosila 166,5 milijardi kuna, što znači da su unatoč krizi još uvijek u debelom plusu, i to za oko četiri milijarde kuna većem nego u 2008. Ipak, to ne znači da se bolje živi, jer oni koji štede nisu nužno i oni koji dižu kredite, i obratno.

Neto financijska imovina građana je razlika između imovine stanovništva (i vezanih neprofitnih institucija) koja se dijeli na niz stavki, od udjela u dionicama do gotovine i depozita u bankama; te obveza, među kojima najveću stavku čine krediti, prenosi danas.hr .

Bez obzira na podatke koje je objavila Hrvatska narodna banka, teško se mogu izvlačiti zaključci o nekom boljem životu, budući da oni koji štede nisu nužno i oni koji dižu kredite, i obratno.

Iz financijskih računa HNB-a vidljivo je da je financijska imovina građana s 301,9 milijardi u 2008. povećana na 302,8 milijardi u 2009., unutar čega je zabilježen rast štednje s oko 174 na 176,8 milijardi kuna, te rast imovine u dionicama i ostalim udjelima s oko 69 na 70,5 milijardi kuna, piše Novi list.

Ukupne, pak, financijske obveze građana smanjene su sa 139,4 milijardi kuna u 2008. na 136,3 milijarde kuna u 2009., unutar čega su krediti sa 135,1 pali na 131,9 milijardi kuna. Zanimljivo je da je krajem 2007., prema podacima HNB-a, neto financijska imovina građana iznosila čak 193 milijarde kuna, što znači da je tijekom 2008. realiziran značajniji pad razlike imovine i dugova, da bi, dakle, u 2009. došlo do blažeg rasta.

Sve se teže vraćaju dugovi

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je lani na rast neto financijske imovine stanovništva najznačajniji utjecaj imao rast imovine po osnovi tehničkih rezervi osiguranja, što se prvenstveno može povezati uz rast imovine mirovinskih fondova (oko 6,75 milijardi kuna).

"Navedeno potvrđuje važnost reforme mirovinskog sustava na visinu nacionalne štednje. Istovremeno, tijekom 2009. zabilježen je i određeni oporavak na stranom i domaćem dioničkom tržištu, što je dovelo i do rasta vrijednosti dionica, iako je to i dalje ispod rekordnih razina iz 2007. godine.

Kada govorimo o rastu depozita, onda je to prvenstveno posljedica ponovne orijentacije građana na najsigurniji vid štednje tijekom krize, ali značajnu ulogu imale su i visoke razine kamatnih stopa na oročene depozite u domaćim bankama", ističe Šantić. Dodaje da je na rast neto financijske imovine banaka veliki utjecaj imalo i smanjenje zaduženosti stanovništva.

Šantić napominje kako relevantna istraživanja pokazuju da raste broj kućanstava koja imaju problema s otplatom svojih financijskih obveza bez obzira što depoziti stanovništva bilježe nastavak rasta.

Zaključuje da će vrijednost neto financijske imovine stanovništva biti pod najvećim pritiskom upravo ove godine, a nepovoljni utjecaji će se nastaviti i tijekom 2011., ponajviše zbog sporog oporavka zaposlenosti.