Jedan od ključnih poslova bitan za sigurnost opskrbe naftom u Europi je i nadogradnja Jadranskog naftovoda (koji povezuje naftni terminal Omišalj na hrvatskoj obali Jadrana sa Mađarskom i Slovačkom)

Europska Komisija usvojila je dokument 'Prioriteti energetske infrastrukture za 2020. i dalje - nacrt za integriranu europsku energetsku mrežu' kojim su planirani prioritetne aktivnosti kako bi jugozapadnoj Europi osigurali odgovarajuću integraciju novih kapaciteta, uglavnom iz obnovljivih izvora energije, te njihovo prenošenje do drugih dijelova kontinenta. Utvrđeni su prioriteti povezivanja u opskrbi električnom energijom, plinom i naftom. U sve tri opskrbe uključena je i Hrvatska.

Kada je u pitanju opskrba plinom za EK je strateški koncept plinskih međuveza Sjever-Jug je povezati područje Baltičkog mora (uključujući i Poljsku) sa Jadranskim i Egejskim morem te dalje do Crnog mora, obuhvaćajući sljedeće države članice EU (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, a možda i Austrija) i Hrvatsku.

Time bi se pružila sveobuhvatna fleksibilnost za cijelu regiju srednjoistočne Europe, stvaranje snažnog i dobro funkcionalnog unutarnjeg tržišta te promicala konkurencija, navodi se u dokumentu EK. Dugoročno, taj integracijski proces morat će se proširiti i na zemlje koje nisu članice Europske unije, a potpisnice su Ugovora o Energetskoj zajednici. Integrirano tržište osigurati će potrebnu sigurnost potražnje te privući dobavljače kako bi na najbolji mogući način iskoristili postojeće i uveli nove infrastrukture, kao što su LNG postrojenja i projekti Južnog Koridora. CEE regija će na taj način postati manje ranjiva na rezove u opskrbi iz smjera Rusija/Ukrajina/Bjelorusija.

Kada je u pitanju opskrba električnom energijom jedan od ključnih novih pravaca opskrbe je razvoj talijanskih veza sa zemljama članicama Energetske zajednice (posebno Crnom Gorom, ali i Albanijom i Hrvatskom), te potom realizacija međupovezivanja Tunis-Italija, širenje međuveze Španjolska-Maroko, jačanje, gdje je potrebno veza Jug-Jug u Sjevernoafričkim susjednim zemljama (uključujući i učinkovito upravljanje ovih infrastruktura) te pripremne studije za dodatne međuveze Sjever-Jug koje bi trebalo razviti nakon 2020. godine.

Za razliku od plina i električne energije, transport nafte nije reguliran na taj naćin. Naftne kompanije su prvenstveno odgovorne za osiguravanje kontinuirane opskrbe. No, ipak postoje neki aspekti, uglavnom vezani uz slobodan pristup naftovodima koji opskrbljuju Europsku uniju, ali se nalaze izvan Europske unije (prvenstveno u Bjelorusiji, Hrvatskoj i Ukrajini), koji se ne mogu riješiti samo putem poslovnih pregovora, već je potrebna i politička pozornost.

Jedan od ključnih poslova bitan za sigurnost opskrbe naftom u Europi je i nadogradnja Jadranskog naftovoda (koji povezuje naftni terminal Omišalj na hrvatskoj obali Jadrana sa Mađarskom i Slovačkom). Planirano je i stvaranje Paneuropskog naftovoda koji bi povezivao Crnomorsku opskrbu sa Prekoalpskim naftovodom sa predviđenim kapacitetom između 1,2 milijuna i 1,8 milijuna barela dnevno.