Ovogodišnje su statistike nezaposlenosti lošije nego lanjske

Iako u Dalmaciji živi petina stanovništva Hrvatske (868.270 ljudi, ili 19,5 posto ukupnog broja stanovnika), na prostoru četiriju najjužnijih županija ostvaruje se ukupno tek 10,3 posto ukupnih prihoda poduzetništva u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija .

Kad usporedimo podatke o broju nezaposlenih u dalmatinskim županijama s onima otprije deset godina, moglo bi se zaključiti kako Dalmacija ustvari - ekonomski napreduje. Naime, Zadarska županija je 2000. imala prosječno 15.478 nezaposlenih, a u prvih jedanaest mjeseci ove godine 10.597 ljudi. Šibensko-kninska je prije punog desetljeća imala 13.171 nezaposlenog, a ove godine prosječno 7680.

Splitsko-dalmatinska županija je 2000. imala prosječno 46.939 nezaposlenih, a ove godine 37.607. Dubrovačko-neretvanska je 2000. imala 10.300, a u prvih 11 mjeseci godine na izmaku 7071 nezaposlenu osobu, kaže statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Međutim, ovogodišnje su statistike nezaposlenosti nešto lošije nego lanjske te one iz 2008., što znači da smo, generalno uzevši, nešto bolje, ali ako gledamo zadnjih nekoliko godina, opet smo - na dobro poznatom putu prema dolje! Pogotovo ako znamo da je u studenome (z)broj nezaposlenih u četiri dalmatinske županije (a bilo ih je 66.185) činio čak 21 posto armije ljudi bez posla u Hrvatskoj.

U Zadarskoj županiji privređuje 2698 poduzeća. Iako se udio prerađivačke industrije godinama smanjuje (i danas iznosi 19 posto), upravo je ta grana (konkretno, prehrambena i industrija pića) najznačajnija u ukupnoj strukturi gospodarstva. Najveći izvoznik je tvrtka Aluflexpack iz Murvice, koja proizvodi ambalažu za riblje konzerve i naljepnice za razna pića. 

"Broj nezaposlenih uskoro bi mogao dodatno porasti za čak 10.000, i to samo na prostoru Splitsko-dalmatinske županije. Da stvar bude još gora, radi se o radnicima iz proizvodnje", tvrdi povjerenik Hrvatske udruge sindikata za Dalmaciju Jozo Marić.

"U 17 dalmatinskih tvrtki o kojima smo tijekom godine u više navrata razgovarali s ministrima, a Kalmeta i Čobanković dolazili su na sastanke u Split, ništa se nije promijenilo! Sve je ostalo na obećanjima o modelu C, o pretvaranju potraživanja države u vlasničke udjele, ali malo toga se pokrenulo. Premijerka je svojedobno rekla da će se žestoko boriti za svako radno mjesto, pa evo joj prilike, Trimot, Imota, Adriachem, Željezara Split, škver... To su sve tvrtke u državnom vlasništvu pred kolapsom", upozorava Marić.

"Dalmacija je ostala praktično bez tekstilne industrije, gasi se sva prerađivačka industrija, i ne znam čemu se možemo nadati. U novu godinu ulazimo jadni i kukavni!", kazat će Marić, pozivajući Vladu da bez ikakva odgađanja stvori uvjete, kroz privatizaciju i druge mjere, "da napokon krenu investicije i da se spase radna mjesta".

Dalmacija se, kažu to i gotovo svi turisti koji se kupaju na Jadranu, može pohvaliti bogomdanom klimom, ali kada je riječ o tzv. poslovnoj klimi, nad Dalmacijom su, čini se, prilično tmurni oblaci. Naime, po broju poduzetnika, čitava Dalmacija ima tek 18,6 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj.

Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 9494, zatim u Dubrovačko-neretvanskoj, 2878, pa u Zadarskoj, 2545, dok ih je u Šibensko-kninskoj 1752. Stvari stoje još gore kada govorimo o prihodima dalmatinskih poduzetnika: iako u Dalmaciji živi petina stanovništva Hrvatske (868.270 ljudi, ili 19,5 posto ukupnog broja stanovnika), na prostoru četiri najjužnije županije ostvaruje se ukupno tek 10,3 posto ukupnih prihoda poduzetništva. Ili samo nešto više od ukupno 27 milijardi kuna, od Zadra do Dubrovnika.

Petina stanovništva države također daje i tek 14,2 posto zaposlenih u privatnom sektoru. "Moramo se i sami više aktivirati, tvrtke se trebaju javljati na natječaje u svijetu", ponudit će jednu od mogućih "terapija" za ozdravljenje dalmatinskoga gospodarstva Jadranka Radovanić, predsjednica Županijske gospodarske komore Split.

"Evo, nedavno je naša gospodarska delegacija posjetila Katar. Tamo ima posla za građevinare, oni planiraju izgraditi 300 hotela u idućih deset godina, a o našim radnicima misle sve najbolje. Zašto onda naše tvrtke ne bi pokušale dobiti takav posao?", pita se naša sugovornica, dodajući da smo i sami dijelom krivi što nema investicija.

"Za početak, trebali bismo napokon potpuno srediti zemljišno-katastarski sektor, što je rak rana svake priče o investicijama, naročito u Dalmaciji", tvrdi čelnica splitskog ogranka Gospodarske komore. Svima je jasno da smo i u ove dvije godine krize propustili određene prilike, a to znači da smo propustili donijeti paket antirecesijskih mjera i implementirati ga, kako bismo uhvatili priključak s drugim europskim zemljama koje su ostvarile gospodarski oporavak u 2010., komentira dr. Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, ekonomski strateg SDP-a.

"Budući da ulazimo u izbornu godinu, vlada se očigledno odlučila i dalje ne poduzimati značajne reforme, niti išta radikalno mijenjati u svojoj politici, što može produljiti krizu i recesiju u 2011. godini. To bi u konačnici moglo značiti i višegodišnju gospodarsku stagnaciju! Zato i stručna i politička javnost poručuje Vladi da 2011. jednostavno mora biti godina preokreta. Nemamo vremena za čekanje, Vlada mora početi donositi odluke, potaknuti poslovni i potrošački optimizam, provoditi one mjere koje su zapisane, ali nisu nažalost i provedene!

Ključni problem Dalmacije je sudbina Brodosplita, na tom pitanju će se u velikoj mjeri lomiti ekonomska i ukupna politika. Na drugoj strani, očekuje nas borba za još jednu bolju turističku sezonu, koja je u ovom našem sivilu nešto što donosi značajne dohotke i omogućava preživljavanje Dalmatinaca u ovako teškim krizama.

4318
kuna prosječna je neto plaća u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije

4010
kuna prosječna je neto plaća u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije

3960
kuna iznosi prosječna neto plaća u Zadarskoj županiji

3756
kuna iznosi prosječna plaća u Šibensko-kninskoj županiji

5369
kuna prosječna je neto plaća u Gradu Zagrebu