Donekle iznenađujući pad potrošnje stranih turista uz istovremeni rast broja dolazaka i noćenja pokazuje da su gosti iz razvijenih europskih zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista (Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija) prilagodili potrošnju uvjetima krize

Unatoč hvalospjevima Vlade o odličnoj turističkoj sezoni, podaci Hrvatske narodne banke o bilanci tekućih transakcija u trećem tromjesečju 2010. godine pokazuju pad turističke potrošnje u odnosu na prethodne godine.

Iako su fizički pokazatelji u turizmi pokazivali veći broj dolazaka i noćenja stranih turista u središnjoj sezoni, a zabilježen je i rast u trgovini na malo, potrošnja turista se zapravo smanjila u odnosu na treće tromjesečje 2009. godine za 1,2 posto. Zadnji put je potrošnja inozemnih gostiju u najznačajnijem dijelu turističke sezone bila na nižoj razini u 2004. godini.

Donekle iznenađujući pad potrošnje stranih turista uz istovremeni rast broja dolazaka i noćenja pokazuje da su gosti iz razvijenih europskih zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista (Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija) prilagodili potrošnju uvjetima krize, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.

Prema preliminarnim podacima HNB-a, bilanca tekućih transakcija u trećem tromjesečju 2010. zabilježila je uobičajen suficit u iznosu od 1,85 milijardi eura, što je u skladu s očekivanjima analitičara.

Višak na tekućem računu veći je u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine, i to za 58,3 milijuna eura ili 3,3 posto. Iako je viši nego prošle godine, suficit je još uvijek ispod razina zabilježenih prije krize.

S obzirom na rast suficita, udio deficita bilance plaćanja u BDP-u iznosi 2,76 posto, što je najniži deficit od četvrtog tromjesečja 2000. godine.

Već uobičajeno negativan doprinos kretanjima bilance tekućih transakcija došao je s računa roba čiji deficit iznosi 1,72 milijardi eura. To je 6,5 posto manji deficit nego u trećem tromjesečju prošle godine na što su upućivali podaci o kretanju robne razmjene koji su pokazivali veći rast robnog izvoza od robnog uvoza.

Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 3,82 milijardi eura sto je 2,1 posto više na godišnjoj razini.