Oko 1,2 milijuna umirovljenika raspolaže s nešto manje od tri milijarde kuna mjesečno. Tu je i sva sila nekretnina, te štednih računa u bankama

Danas je svaki peti Njemac, baš kao i Hrvat, stariji od 65 godina, izašao je ili izlazi iz svijeta rada i srlja prema depresiji. Jedini je lijek aktivno življenje, za što, baš kao i u slučaju seksa, nakon 70. rođendana treba cijela mašinerija usluga, preparata, pomagala... To je posve nova industrija, s galopirajućim rastom, piše Jutarnji list.

- Industrija koja prati starenje otišla je još i korak dalje. Primjerice, u Njemačkoj se tvornice igračaka pretvaraju u tvornice ortopedskih pomagala. Očito je to isplativijije, očito je za time bolja potražnja. Industrija koja prati starenje najbrže raste, a predvodnik su svakako farmaceuti. U razvijenim zapadnim zemljama nije cilj samo olakšati ili produljiti život sedamdesetogodišnjaku, radi se na tome da se produži život stogodišnjacima - kaže gerontologinja, prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, uz opasku da u Hrvatskoj to vrijeme tek dolazi.

Razmjerno s povećanjem udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji, jača i proizvodnja cijelog niza pomoćnih ljekovitih sredstava, biljnih pripravaka, kozmetike, najrazličitijih usluga, čak i kreditnih linija prilagođenih starijim osobama. Logika proizvođača prilično je jednostavna: milijarda starijih, svaki drugi živi vrlo solidno, ima redovita primanja i riješena sva egzistencijalna pitanja: od krova nad glavom, preko zadovoljavajućeg automobila do vikendice ili ušteđevine koja im omogućava prilično raskošne odmore. Taj novac, milijarde dolara, nanjušili su marketinški stručnjaci i svojski se trude da što više tog novca završi na njihovim računima, umjesto u ostavinskim raspravama.

Hrvatske su prilike daleko skromnije, ali ne i beznadne.
Oko 1,2 milijuna umirovljenika raspolaže s nešto manje od tri milijarde kuna mjesečno. Tu je i sva sila nekretnina, te štednih računa u bankama.

- Iznosima ušteđevina možda ne mogu konkurirati bogatašima, ali veliki broj umirovljenika ima štedne račune i pristojne ušteđevine - kaže Višnja Fortuna (HSU) iz zagrebačkog Ureda za socijalnu skrb. Usto, Fortuna potvrđuje tezu o galopirajućem rastu industrije koja prati starenje.

- Najveći je dobitnik farmaceutska industrija. Starije osobe troše svakodnevno nekoliko lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava koje sami plaćaju, potaknuti reklamama. A farmaceuti svakodnevno na tržište izbaciju nove proizvode - pojašnjava Fortuna.

Tu su i higijenske potrepštine, poput pelena za inkontinenciju odraslih. Proizvodnja pelena za odrasle raste nevjerojatno brzo i sustiže moderne tehnologije poput prijenosnih računala, mobitela...