Biznis

Kolege po franačkoj muci

Udruga Franak traži povlašteni tečaj u procesu konverzije kredita

Udruga Franak traži povlašteni tečaj u procesu konverzije kredita

Iz udruge traže da HNB i država prisile banke da se njihovo dužničko ropstvo pretvori u uravnotežen odnos s bankama, u kojem će obje strane u jednakoj mjeri podnositi rizik kredita

U Hrvatskoj je osnovana udruga Franak za "kolege po franačkoj muci", odnosno dužnike iz cijele zemlje koji svoje stambene kredite otplaćuju u švicarskim francima. Sastanci u Zagrebu i Splitu su održani, na redu su Rijeka i Osijek, zatim službena registracija udruge, a onda i pravi, konkretni potezi, prenosi danas.net.hr

Okupljeni u udruzi kažu da su potpisali ugovore s valutnom klauzulom i nije im namjera sada tražiti spas iz državnog proračuna, već žele, poručuju, da HNB i država prisile banke da se njihovo dužničko ropstvo pretvori u uravnotežen odnos s bankama, u kojem će obje strane u jednakoj mjeri podnositi rizik kredita.

Riječki koordinator udruge Franak Tomislav Prpić za Novi list je objasnio da je nedavno naišao na grupu ljudi koji su dijelili njegove probleme s kreditom u švicarcima, pa su osjetili "da možda ne bi bilo loše da preispitamo ispravnost nekih postupaka koji su bili nametnuti kao dogme o kojima se ne raspravlja".

"Smisao valutne klauzule je eliminacija rizika i zaštita vjerovnika od deprecijacije valute, kune. Ovo što se dogodilo nikako, međutim, ne možemo smatrati deprecijacijom kune, jer bi u tom slučaju kuna deprecirale prema cijeloj košari valuta, a ne samo prema franku.

Valutna klauzula je pretočena u sredstvo zarade banke, s obzirom da banke imaju tek mali dio obveze prema svojim izvorima financiranja u CHF. Zbog ovoga udruga planira tražiti povlašteni tečaj u procesu konverzije kredita", kazao je Prpić, dodavši da država nije stala u zaštitu svojih građana, nego je njen zadnji potez, s bankama potpisani memorandumom o produljenju stambenih kredita u CHF, bio "dodatni šamar zdravom razumu".

Splitski koordinator udruge Franak G.D. kaže da mu je unatrag četiri godine rata kredita s početnih 2.600 porasla na 4.400 kuna mjesečno. Glavnica mu je u međuvremenu porasla za 150.000 kuna.

"Svi smo mi mladi i sposobni, pa ćemo, kao takvi, pobjeći van, jer nam ovdje poručuju da smo 'špekulanti', a ustvari je nas 50-tak tisuća, koliko nas otplaćuje kredit u CHF, nasanjkano. Vozim stari auto, kupiti ne mogu nove cipele niti si priuštiti ikakvo putovanje, no 'špekulant' sam koji će biti prisiljen prodati mali stan i otići u inozemstvo", zaključuje Splićanin, koji se nada da će udruga sa svojim argumentiranim zahtjevima uspjeti potaknuti promjene.

danas.net.hr/ezadar


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.