HAC-u, HC-u i Autocesti Rijeka-Zagreb do proljeća sljedeće godine na naplatu dospijeva više od 6,5 milijarda kuna

Uz sve probleme koje ima državni proračun na njega bi se dodatno, uz kredite za koje je država jamčila brodogradnji, mogle sručiti i obveze koje dospijevaju cestogradnji. Izvor iz Vlade tvrdi da se to već u jednom slučaju dogodilo, piše danas.net.hr

Prije dvije godine Vlada se suočila s nelikvidnošću u javnim poduzećima, u ljeto 2009. godine kalkuliralo se s time da u tvrtkama koje imaju najveće probleme s otplatom obveza, HAC-u, HC-u, HEP-u i HŽ-u, ukupne neplaćene obveze dosežu i do četiri milijarde kuna. Država je reagirala odobravanjem kredita kako bi te kompanije počele uredno plaćati svoje obveze.

Dvije godine kasnije Hrvatska elektroprivreda koja je u ljeto 2009. godine imala oko 800 milijuna kuna neplaćenih računa svoje obveze uredno plaća i kako su odgovorili iz te tvrtke, 30. lipnja nisu imali dospjelih a neplaćenih obveza. U HŽ-u je situacija dvije godine ista ili malo bolja, jer ta kompanija ima 304 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, dok je taj iznos u kolovozu 2009. godine bio 70 milijuna kuna veći.

Kolike su dospjele, a neplaćene obveze HC-a i HAC-a, javnost ne može tako lako doznati. Ni nakon više od dva tjedna iz HC-a Novom listu nije stigao odgovor, dok je HAC odgovorio na upit, ali u njemu nema konkretnog odgovora.

No, podaci Ministarstva financija za prvo tromjesečje otkrivaju puno više o tome kakve obveze stižu na naplatu u tvrtkama koje su osnovane isključivo radi cestogradnje. U tri tvrtke, HAC-u, HC-u i Autocesti Rijeka-Zagreb do proljeća sljedeće godine na naplatu dospijeva više od 6,5 milijarda kuna, od čega najviše otpada na HAC oko 5,5 milijarda kuna. HAC, HC i Autocesta Rijeka-Zagreb imaju kratkoročne obveze koje su gotovo dvostruko veće od onih u HEP-u (3,7 milijardi kuna), kompaniji koja je i po pitanju imovine i prihoda neusporedivo jača od sve tri tvrtke iz cestogradnje zajedno.

Te tri kompanije dobavljačima i izvođačima moraju platiti oko milijardu kuna, dok se ostatak uglavnom odnosni na plaćanje kredita. U tome baš leži opasnost za državni proračun i toga su u Vladi, tvrdi izvor iz Banskih dvora, i te kako svjesni.

"Svojim prihodima tvrtke u cestogradnji mogu pokrivati tek plaće zaposlenima, materijalne izdatke i dobrim dijelom kamate, no glavnica će kada tada pasti na račun države i to se već u jednom slučaju dogodilo ove godine", rekao je sugovornik Novog lista iz Vlade, blizak premijerki Jadranki Kosor. U kojem je slučaju Vlada uskočila i o kojoj se kompaniji radi nije želio otkriti.

Zaključuje da država nema drugog izbora nego tim kompanijama ponovo dati suglasnosti i jamstva za kredite kojima će otplatiti one koji su dospjeli na naplatu, ali upozorava i da je pitanje koliko će se to dugo moći činiti.

danas.net.hr/ezadar