Značajnijeg otvaranja novih radnih mjesta neće biti ni u sljedećoj godini. Zaposlenima pak plaće neće zamjetnije rasti

Pozitivnom stopom rasta gospodarstva, Hrvatska je, tehnički gledano, izašla iz recesije. Ipak, naše je gospodarstvo još uvijek daleko od oporavaka, piše jutarnji.hr

Štoviše, ono što nas očekuje u narednom razdoblju moglo bi se nazvati crnom ekonomskom jeseni. Kada se, naime, na burzu rada vrate sezonci, a tvrtke nastave s restrukturiranjem i otpuštanjem viška zaposlenih, do kraja godine, upozoravaju ekonomisti, možemo očekivati rast broja nezaposlenih, kojih je već sada gotovo 290.000, za dodatnih 20.000. To će i stopu nezaposlenosti, čak i onu anketnu, do kraja godine vinuti u posljednjih godina nezabilježene visine od, kako prognozira većina ekonomista, 13,5, pa čak i 13,8 posto. Značajnijeg otvaranja novih radnih mjesta neće biti ni u sljedećoj godini. Zaposlenima pak plaće neće zamjetnije rasti. Posljednji podaci državne statistike pokazuju da je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 5.498 kuna, a trendovi pokazuju da plaće stagniraju.

Rastu, međutim, troškovi života - što zbog divljanja cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, što zbog očekivanog poskupljenja struje i komunalija u nas koje će nas pogoditi nakon izbora - pa se životni standard građana nastavlja urušavati. Ne treba se stoga čuditi ako rast cijena na malo u ovoj godini bude viši od prognoza koje je Vlada iznijela u svojim posljednjim Fiskalnim projekcijama: u njima su Banski dvori zapisali kako u 2011. očekuju inflaciju od dva posto, dok velik broj ekonomista smatra da će ona iznositi tri posto.

Koliko će biti bolan hrvatski izlazak iz krize možda najbolje pokazuju podaci o gospodarskom rastu u drugom ovogodišnjem kvartalu, na koje se poziva premijerka. Rast od 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje ispod je očekivanja većine analitičara, koji su vjerovali da će u drugom kvartalu hrvatsko gospodarstvo ostvariti rast od barem jedan posto.

Treće tromjesečje, koje obuhvaća glavnu turističku sezonu, nesumnjivo će dati bolje rezultate, no nakon toga, u četvrtom kvartalu, čeka nas, strahuju ekonomisti, hladan tuš. To je i razlog zbog kojeg većina njih sada smatra neostvarivima i svoje ranije prognoze, koje su govorile o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od nešto više od jedan posto, a kamoli Vladina očekivanja o rastu od 1,5 posto.

jutarnji.hr/eZd