Hrvatski građani ovog trenutka u bankama drže oko 160 milijardi kuna različitih depozita, dok je njihova ukupna bruto financijska imovina dodatnih 120 milijardi kuna

I Hrvatska bi se, po istome modelu kao i Belgija, mogla zadužiti izdavanjem trezorskih zapisa i prodajom istih vlastitim građanima, no to ne bi smio biti izoliran i jednokratan potez, ocjenjuje ravnatelj Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo (HIFR) Tihomir Domazet, piše slobodnadalmacija.hr

Emisija trezorskih zapisa, upozorava Domazet, mora biti dio cjelovite ekonomske i monetarne politike koja u nas, dodaje, zasad nije na vidiku.  - Nova vlast najavila je zaokret u ekonomskoj politici, no još ne znamo ni okvire te nove politike. U takvoj situaciji ne isključuje se kao opcija ni zaduživanje kod vlastitih građana izdavanjem trezorskih zapisa – smatra Domazet.

Na pitanje imaju li naši građani sredstava za otkup trezorskih zapisa, ravnatelj HIFR-a odgovara potvrdno, skrećući pozornost na visinu štednje u hrvatskim bankama. Drugo je pitanje, dodaje, kakva bi bila potražnja za trezorskim zapisima, odnosno kakve bi uvjete ponudila država.

Belgija je svoje zapise ponudila uz kamatu od 3,5 do 4,2 posto, ovisno o roku dospijeća, odnosno o tome naplaćuju li građani svoje zapise nakon tri, pet ili osam godina. Potražnja Belgijaca, koji na štednji imaju oko 200 milijardi eura, premašila je očekivanja i otkupljeno je državnih vrijednosnica za šest milijardi eura.

Uvjete po kojima bi hrvatska država ponudila svoje vrijednosnice po belgijskome modelu teško je precizno predvidjeti, no također bi se moglo raditi o kamati od oko četiri posto, s odstupanjima prema roku dospijeća. Procjenjuje se da hrvatski građani ovog trenutka u bankama drže oko 160 milijardi kuna različitih depozita, dok je njihova ukupna bruto financijska imovina dodatnih 120 milijardi kuna. Javne ponude dionica Hrvatskog telekoma i Ine pokazale su da postoji interes građana.

Financijski stručnjak Iztok Likar upozorava kako je belgijsko tržište kapitala s puno duljom tradicijom od hrvatskoga. - U široj hrvatskoj javnosti znanje o tržištu kapitala uglavnom se svodi na dionice HT-a i Ine. Veliko je pitanje koliko ljudi znaju o trezorskim zapisima i mogućnostima koje se na taj način pružaju na tržištu kapitala. No, ako bi uvjeti po kojima bi bili ponuđeni trezorski zapisi bili povoljniji od, recimo, štednje u bankama, to bi moglo pobuditi interes – kazao nam je Likar.

SD/eZd