Neslužbene informacije da je s istraživanjima na jugu Jadrana započela Ina potvrdili su u domaćoj naftnoj kompaniji

Nedaleko od dubrovačke obale, u hrvatskom podmorju, Ina traga za “crnim zlatom”, a ispitivanja područja srednjeg i južnog Jadrana domaća naftna kompanija nastavit će i tijekom siječnja, piše slobodnadalmacija.hr

Dva broda za istraživanje nafte i podzemnog plina - “Oceanic Challenger” i “Kasandra V” proteklih su dana bila na vezu u dubrovačkoj gruškoj luci, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Kristijan Pavić pojasnio je i povod njihova uplovljavanja. - Brodovi su tu radi opskrbe. Prema informacijama koje imam istražuju područje 40 milja od naše obale - kratko će Pavić. Spominje i kako će angažman navedenih brodova, koji bi zbog opskrbe mogli ponovno uploviti u grušku luku, potrajati još mjesec i pol, ali ne i tko traži “crno zlato” u hrvatskim vodama. - Imaju dozvole, a za koga provode istražne radnje, nije mi poznato - kaže Pavić.

Neslužbene informacije da je s istraživanjima na jugu Jadrana započela Ina potvrdili su u domaćoj naftnoj kompaniji. - Krajem 2011. godine započelo je snimanje 2D i 3D seizmike na istražnim prostorima srednjeg i južnog Jadrana. Za navedene je radove na lanjskom javnom natječaju angažirana tvrtka Compagnie Générale de Géophysique (CGG) - kaže glasnogovornica Ine Marina Burazer.

Napominje također i da su za spomenuta istraživanja u jadranskome podmorju “pribavljene potrebne dozvole relevantnih tijela”. Iz Ine pojašnjavaju i kako su u pitanju istražne radnje posebnim instrumentima, tehnikom presijecanja podmorskih slojeva, odnosno ispitivanja koja pokazuju - ima li nafte ili ne.

Za dodatne pojedinosti o navedenim tehnikama ispitivanja podmorja, odnosno dvodimenzionalnoj i trodimenzionalnoj seizmici raspitali smo se i kod redovitog profesora zagrebačkog Rudarsko geološko naftnog fakulteta - dr. sc. Igora Dekanića. - Zapravo je riječ o ispitivanju stijena ispod morskog dna, jer seizmičkim mjerenjima se istražuje otpor stijene na mini potrese.

Upravo temeljem tih podataka geolozi zaključuju o kakvim stijenama se radi, a potom i postoji li mogućnost da sadrže naftu ili da budu pokrovne stijene u naftnim ležištima - precizira dr. Dekanić.

SD/eZd