Na poljima Vučkovec i Zebanec očekuje se proizvodnja oko milijardu kubičnih metara plina do 2024. godine. Od ukupno 100 kilometara novih cjevovoda, 73 se odnose se na plinovod kojim će se plin iz Međimurja otpremati prema Centralnoj stanici Molve na daljnju obradu i čišćenje. Ovo je jedan od najvećih projekata u zadnjih par godina, kaže predsjednik Uprave Zoltan Aldott.

"Ova polja što smo pustili u rad danas su otkrivena između 70-tih i 90-ih, tako da su bila u kutijama 20 godina. Kad smo imali dovoljno tehnolije i novca, naravno da smo agresivno to razvijali. Vrlo je značajno jer daje oko 5 posto cjelokupne Inine proizvodnje i oko 20 posto od plinske proizvodnje na kopnu.", kazao je Aldott.

Dodaje da ove godine planiraju uložiti oko milijardu i 600 tisuća kuna u nove projekte. Ovaj, ali i drugi projekti poput LNG-a, te Jonsko jadranskog plinovoda, doprinijet će energetskoj neovisnosti naše zemlje, objasnio je tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

"Ono što je jako bitno naglasiti, sve te dodatne količine, one ostvaruju profit za tvrtke koje distribuiraju ali je i jako bitno da se smanjuje transportni trošak kroz plinovode i to bitno utječe na smanjenje cijene plina.", istaknuo je Panenić.No tek ćemo vidjeti hoće li to poboljšati trenutnu situaciju kompanije koja je zabilježila pad dobiti za više od 90 posto. Ukupni prihod od prodaje iznosio je 6,29 milijardi kuna, što je 32 posto manje nego godinu ranije. Ovakvi loši pokazatelji, posljedica su pada cijena nafte i plina, stoji u izvješću INA-e, no za bivšeg ministar gospodarstva, Ivana Vrdoljaka, problem leži u lošem upravljanju kompanijom. Glavni krivci su, tvrdi, MOL i tehnička Vlada.

"I rezultat svega toga, nerada, ne vršenja pritiska na Upravu, ne vršenja pritiska na Nadzorni odbor, ne tražeći odgovore na pitanja što rade i kako posluju, je ovo što se danas događa.", smatra Vrdoljak.Slaže se s njim i predsjednik sindikata INAŠ Zdenko Mučnjak, ali dodaje da je i pad cijena dao svoj obol. Iako, po njemu se ni u vrijeme Vrdoljakovog mandata nije radilo kako treba.

"Znači ne samo ova Vlada, znači već od 2003. godine kada je donesena prva odluka o privatizaciji i ulasku strateškog partnera, znači bez obzira na promjenu vlasti, INA je trebala imati posebni tretman jer ima i takvu ulogu u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Znači INA se nije mogla prepustiti odlukama pojedinaca koji su motivirani prije svega osobnim interesima a ne općim interesima." upozorava Mučnjak.

Zarada po dionici pala je sa 32 kn i 80 lipa na 2 kn i 3o lipa. Opća kretanja na tržištu dodatno su smanjila prodaju plina za 6 posto, no proizvodnja nafte porasla je za 12 posto. Kapitalna ulaganja porasla su više od 30 posto i iznose 717 milijuna kuna.