Od 2008. do 2010. godine na ime te prisilne subvencije grijanja, potrošači struje platili su 430 milijuna kuna. To najviše pogađa Dalmaciju

Potrošači električne energije u Hrvatskoj i ne znajući sufinanciraju troškove grijanja i potrošnje tople vode građanima Zagreba, Velike Gorice, Zaprešića, Samobora, Osijeka i Siska, koje im isporučuju toplane u sastavu HEP Toplinarstva, piše slobodnadalmacija.hr

Od 2008. do 2010. godine na ime te prisilne subvencije grijanja, potrošači struje platili su 430 milijuna kuna. To najviše pogađa Dalmaciju. U ovoj “toploj” regiji tijekom zimskih mjeseci najčešći izvor toplinske energije su grijalice na struju, koja se plaća po komercijalnoj cijeni, koju nitko ne subvencionira. Osim toga, u proizvodnji najjeftinije električne energije unutar HEP-a, one iz hidroelektrana, prednjači upravo Dalmacija, a unutar Dalmacije Splitsko-dalmatinska županija s hidroelektranama na slijevu rijeke Cetine.

Tijekom sezone grijanja 2010./2011. godine HEP Toplinarstvo isporučilo je potrošačima 1.655.850 MWh toplinske energije. Za tu sezonu iz uprave HEP Toplinarstva na službenoj web-stranici HEP-a navode da je “prošla sezona grijanja bila uspješna jer je svim korisnicima bila osigurana kvalitetna i sigurna isporuka toplinske energije i tehnološke pare”. U ocjeni uspješnosti propustili su navesti da su poslovnu 2010. godinu završili sa 142,6 milijuna kuna gubitaka koje je HEP grupa, kako je prikazano u konsolidiranoj bilanci, pokrila iz prihoda ostvarenih od proizvedene električne energije. Evo detaljnijih podataka o gubicima u HEP Toplinarstvu te proizvodnji električne energije i iskazanoj dobiti HEP grupe za 2008., 2009. i 2010. godinu.

U 2008. HEP Toplinarstvo isporučilo je kupcima u navedenim gradovima 2,2 teravata toplinske energije, na čemu je ostvaren gubitak od 181,5 milijuna kuna. Godinu kasnije isporučena je jednaka količina toplinske energije. Pritom je iskazan gubitak od “samo” 104,4 milijuna kuna jer je te godine, prvi put poslije 2004., cijena toplinske energije povećana za 16 posto. Tijekom 2010. HEP Toplinarstvo isporučilo je 2,4 teravata toplinske energije i “zaradilo” gubitak od 142,6 milijuna kuna. Poslovnu 2008. HEP je, po podacima iz konsolidirane bilance cijele grupe, završio s 460,7 milijuna kuna dobiti. Godinu kasnije dobit je porasla na 671,9 milijuna, a za 2010. iskazana je dobit od 1.435.000.000 kuna.

Tijekom 2008. HEP je kupcima isporučio 19.567 gigavatsati električne energije. Od toga su hidroelektrane proizvele 5,3 TWh, termoelektrane 6 TWh, nuklearka Krško 2,98 TWh, a 5,2 TWh nabavljeno je iz uvoza. Godinu kasnije iz generatora HE dobiveno je 6,76 TWh, iz TE 5,12, nuklearke 2,73 i iz uvoza 4,9 TWh. Povoljna hidrologija u 2010. omogućila je još veći udjel hidroelektrana. One su te godine proizvele 8,3 TWh, termoelektrane 4,78, nuklearka 2,67, a iz uvoza je pribavljeno 4,04 TWh.

U Hrvatskoj ima 26 hidroelektrana s ukupno instaliranom snagom 2.014,5 megavata, kojima “pogonsko gorivo” stiže doslovno s neba, iz oblaka. Od ukupnog broja, u Dalmaciji je 12 hidroelektrana čija je zbirna instalirana snaga 1.289,7 megavata. Samo na slijevu rijeke Cetine, koja je pravi energetski div, ima 877,7 megavata instalirane snage u šest hidroelektrana. Kako su postrojenja tih hidroelektrana više-manje amortizirana iz njihovih generatora, HEP dobiva najjeftiniju struju i upravo ta struja cijeloj grupi osigurava dobit.

Što od tih hidroelektrana koje HEP-u osiguravaju dobit imaju stanovnici gradova i općina uz koje se nalaze proizvodna postrojenja, uključujući i akumulacijska jezera koja su potopila najplodnija poljoprivredna zemljišta? Imaju tek mrvice koje na ime elektroprivredne rente za zauzeti prostor na slijevu Cetine godišnje iznose šest-sedam milijuna kuna. A koje mrvice su i u apsolutnom iznosu manje od iznosa kojim potrošači električne energije u Dalmaciji subvencioniraju cijenu toplinske energije koju troše u svakom pogledu socijalno bolje stojeći potrošači u Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Osijeku i Sisku. Za komentar ove tematike pitali smo Nenada Kurtovića iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

- Do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, dohodak, odnosno dobit unutar HEP-a, ostajali su tamo gdje su stvarani. Promjena propisa kojima je ta dobit centralizirana, odnosno preraspodijeljena na štetu nerazvijene Dalmacije, a u korist razvijenih dijelova Hrvatske, mene kao tadašnjeg zaposlenika navela je da napustim HEP - kazao nam je Kurtović.

- U redu je propis koji kaže da svi potrošači električne energije u Hrvatskoj, svrstani u svoje grupe, imaju jednaku cijenu. Ne bi valjalo kada bi bilo drukčije. To što ste otkrili do sada nitko nije obrađivao i ako su podaci koje iznosite točni, mogu samo reći kako je zakonski nedopustivo da potrošači električne energije subvencioniraju potrošače toplinske energije. Zato dok se ne reguliraju cijene svih energenata unutar HEP grupe ne bi se smjelo odlučivati o povećanju cijena električne energije, što se neslužbeno najavljivalo - zaključuje Kurtović.

 SD/eZd