S početkom nove godine, tržište sezonskih poslova ponovno se budi. Na Zavodu već bilježe prijave za radnicima-sezoncima te je sada pravo vrijeme da se oboružate korisnim informacijama

Hrvatska je 2011. godinu završila s više od 300.000 nezaposlenih, no uz tu lošu, postoje ipak i dvije dobre vijesti. Prva je da je broj nezaposlenih u prošloj godini smanjen za nešto više od tri posto u odnosu na 2010. godinu.

Druga dobra vijest je da se lani, na sezonskim poslovima, zaposlilo čak 23 posto više radnika nego u istom razdoblju prethodne godine. Preko pet tisuća Hrvata prošle je godine, posredovanjem HZZ-a, dobilo posao u Njemačkoj gdje su, između ostalog, radili kao berači šparoga, jabuka i jagoda te kao radnici u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i u zabavnim parkovima.

S početkom nove godine, tržište sezonskih poslova ponovno se budi. Na Zavodu već bilježe prijave za radnicima-sezoncima te je sada pravo vrijeme da se oboružate korisnim informacijama o mogućnostima sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj ili pak u Njemačkoj

Iako nisu trajno rješenje, sezonski poslovi bar na neko vrijeme smanjuju broj nezaposlenih te popravljaju krvnu sliku na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i financijsku situaciju radnika koji ih uspiju dobiti. U vojsku sezonaca lani se regrutiralo čak 36.896 osoba s evidencije HZZ-a. Najviše ih je bilo iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te Brodsko posavske i Sisačko-moslavačka županije. Najtraženiji su bili prodavači, konobari, kuhari, sobarice, čistačice, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari, administrativni i ekonomski službenici, pomoćni konobari, recepcionari, hotelijersko turistički službenici te šumski i poljoprivredni radnici.

RASTE BROJ NEZAPOSLENIH MUŠKARACA

U ukupnome broju nezaposlenih osoba, kojih, prema podacima s kraja studenog, ima 302.080, žene čine 54 posto, a muškarci 46 posto. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, udio nezaposlenih žena je smanjen, a udio muškaraca povećan za 0,6 postotnih bodova. S obzirom na dobnu strukturu, najviše je nezaposlenih u dobi od 25 do 34 godine, a najmanje onih iznad 55 godina starosti.

Najveća potražnja za sezoncima zabilježena je lani u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a iako sezonski poslovi prvenstveno asociraju na Jadran, druga po broju zaposlenih sezonaca bila je kontinentalna Vukovarsko srijemska županija. U stopu ju slijedi Osječko-baranjska županija, a potom Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Istarska te Zadarska županija.

TREBATE RADNIKA ILI POSAO?

Kako doznajemo, na Zavodu za zapošljavanje s početkom godine već bilježe prijave potreba za radnicima za sezonske poslove.

'Sve zainteresirane osobe prijave potrebe za radnicima mogu potražiti na web portalu Burzarada. Na spomenutom se portalu i svi potencijalni kandidati mogu registrirati kao posloprimci te pretraživati otvorena radna mjesta za sezonske poslove po županijama. Uz samostalno praćenje prijava potrebe za radnikom, svaka nezaposlena osoba koja je zainteresirana za sezonski rad, može se prijaviti i svojem savjetniku. Informacije možete dobiti i preko brošura i medija (TV, internet, novine), no savjetnik često ima i iskustva koja su mu prenijeli bivši sezonski radnici te novim radnicima može dati smjernice o zahtjevima i načinu rada kod određenog poslodavca. Informiranje traje cijelu godinu, a prve se aktivnosti počinju provoditi u siječnju', priopćeno nam je iz HZZ-a gdje nastoje unaprijed raspolagati sa što detaljnijim i jasnijim opisom radnog mjesta na koje upućuje sezonskog radnika.

KAKO DO SEZONSKOG POSLA?

Ukoliko ste zainteresirani za rad u sezoni, potrebno je ispuniti anketu u kojoj trebate navesti svoja znanja, sposobnosti, vještine i radna iskustva, kao i svoje želje i interese vezane uz poslove u sezoni. Zavod provodi postupak izbora i pripreme radnika te najčešće brine i za organiziranje polaganja ispita o higijenskom minimumu te dobivanja sanitarnih knjižica. Vrlo je važno i da sa svojim savjetnikom imate otvoren i jasan odnos, kako bi vas on što bolje upoznao te vas lakše povezao s pravim poslodavcem.

ŽELITE LI RADITI U NJEMAČKOJ?

U Njemačku je lani, trbuhom za kruhom, otišlo preko 5.000 hrvatskih građana. Prednjačili su nezaposleni iz Slavonskog Broda te Vinkovčani, Osječani, Zagrepčani i Virovitičani.

'Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju u inozemstvu jedino u SR Njemačkoj, i to za sezonsko zapošljavanje, zapošljavanje gostujućih radnika, zapošljavanje medicinskih sestara/tehničara te zapošljavanje studenata za vrijeme ljetnih praznika. Sezonski su radnici prošle godine u Njemačkoj najviše zapošljavani u djelatnostima poljoprivrede, potom hotelijerstva i ugostiteljstva te u području zabave (zabavni parkovi). U djelatnosti poljoprivrede najviše je osoba zaposleno na poslovima branja šparoga, jabuka i jagoda, ali i na poslovima pripreme poljoprivrednog zemljišta i sjetve. Ostale pristigle ugovore čini zapošljavanje tzv. gostujućih radnika na razdoblje najduže do 18 mjeseci, a sklopljeno je i 40 ugovora za zapošljavanje medicinskih sestara/tehničara na duže ili neodređeno vrijeme', priopćeno nam je iz HZZ-a.

Bruto iznos plaće propisan je po satu i prigodom sklapanja ugovora provjerava ga njemački Ured za rad. Cijena satnice ovisi o području Njemačke u kojem se radi, kao i o vrsti posla koji obavljate. Primjerice, za sezonske poslove branja šparoga neto isplata se vrši na bazi obračunatog sata rada, a iznosi se kreću između 3 do 3,10 eura. Za pomoćne poslove u ugostiteljstvu definira se pak mjesečna bruto plaća, koja, prije odbitaka za socijalna osiguranja, smještaj i prehranu, iznosi oko 1.400 eura.

Ukoliko ste zainteresirani za sezonsko zapošljavanje u SR Njemačkoj, morate popuniti prijavni obrazac (Bewerbung) te ga dostaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi/ ispostavi prema mjestu prebivališta, odnosno savjetniku zaduženom za zapošljavanje u inozemstvu. Ako Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pristigne ponuda za zapošljavanje od Savezne agencije za rad SR Njemačke te se, ukoliko zadovoljavate uvjete postavljene u ponudi, obrazac prijave dostavlja Njemačkom Središnjem uredu za zapošljavanje u inozemstvu. U daljnjem postupku selekcije kandidata poslodavac odlučuje kome će od kandidata ponuditi ugovor te u finalnoj fazi gotovi ugovori iz Njemačkog Središnjeg ureda za zapošljavanje u inozemstvu pristižu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Veleposlanstvo SR Njemačke temeljem tog ugovora izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku na osnovu koje može legalno ostvariti radni odnos na teritoriju te strane države.

ULASKOM U EU OTVARAJU SE MNOGA VRATA

'Budući da ne postoje međudržavni sporazumi vezano uz posredovanje pri zapošljavanju sklopljeni s ostalim državama, osim sa SR Njemačkom, ukoliko se i pojave pojedinačni upiti inozemnih poslodavaca za zapošljavanjem radnika iz Hrvatske, HZZ ne može oglašavati potrebe za radnicima tih poslodavaca. Tek po pristupanju Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti na europskim tržištima rada. Zapošljavanje će se moći regulirati bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Hrvatske EU', pojašnjavaju iz HZZ-a.