Spekuliralo se da će se neoporezivi dio plaće povećati s 1800 na tri tisuće kuna, ali čini se da su u Vladi shvatili kako bi to uzelo previše prihoda jedinicima lokalne uprave

Najiščekivaniji dokument koji ova Vlada tek treba donijeti – državni proračun – još uvijek se brusi i trenutno još ni jedna opcija nije sigurna, osim da će opća stopa poreza na dodanu vrijednost porasti s 23 na 25 posto, piše slobodnadalmacija.hr

Nova informacija glasi kako Vlada razmatra mogućnost da se minimalna bruto plaća poveća s 2814 kuna na tri tisuće kuna (oko 2320 kuna neto), ali još uvijek se dvoji do koje razine će se povećati neoporezivi dio plaće.

Podsjetimo, spekuliralo se da će se neoporezivi dio plaće povećati s 1800 na tri tisuće kuna, ali čini se da su u Vladi shvatili kako bi to uzelo previše prihoda jedinicima lokalne uprave (od 250 do 300 milijuna kuna) koji bi u ovoj godini bili nadoknadivi jedino promjenom poreznih stopa na dohodak. To je, kako se može doznati, vrlo izgledno, a prema jednoj verziji porezne stope bi se korigirale tako što bi od povećanja porezne presije bile pošteđene plaće niže od 7800 kuna neto, a danak bi platila, po običaju, srednja klasa.

Kada je u pitanju porez na dodanu vrijednost, spominje se i kalkulacija da međustopa PDV-a na hranu iznosi minimalnih pet posto, a da za turizam bude 10 posto. Smanjenjem PDV-a na hranu maksimalno bi se zaštitila niža i srednja klasa od rasta cijena koji je već počeo početkom godine, a moglo bi se i nastaviti zbog mogućih “naftnih šokova”.

Podsjetimo, premijer Zoran Milanović je ustvrdio kako će ovog tjedna izići s osnovnim smjernicama proračuna, a da se isti može očekivati za nekoliko tjedana. Kako se neslužbeno može doznati, Vlada će se prigodom sastavljanja prijedloga proračuna konzultirati i s međunarodnim svjetskim institucijama, uključujući i MMF, a početkom veljače će se održati i prvi sastanci s rejting-agencijama.

Zadnje neslužbene informacije govorile su kako će se rashodi središnjeg državnog proračuna u odnosu na prošlu godinu smanjiti za pet milijardi kuna. Stoga još uvijek nije jasno kako će to uspjeti, ako znamo da premijer, ministar financija i potpredsjednici Vlade stalno tvrde kako se neće rezati plaće i braniteljske mirovine.

U Vladi se nadaju kako je do milijardu kuna moguće uštedjeti na ukidanju ili smanjivanju raznih dodataka na plaću korisnika državnog proračuna, od 500 milijuna do najviše milijardu kuna je moguće uštedjeti na subvencijama, pa bi idućih tri milijarde kuna “rezova” bilo moguće pronaći jedino u mutnoj stavci materijalnih rashoda i intelektualnih usluga. No, takav prijedlog rezanja rashoda naići će na vrlo sumnjičave analize jer je i prethodna Vlada nastojala najveći dio ušteda postići upravo na tim poljima (i tako iscrpila taj manevarski prostor) kako ne bi morala dirati plaće i mirovine.

Osim toga, ako je riječ o nominalnom smanjenju rashoda od pet milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu, tada bi kresanje moralo biti još veće. Radi se o tome da bi, zbog rasta naknada za kamate u ovoj godini i troškova za plaće i mirovine, rashodi u 2012. bili za najmanje 3,5 milijardi kuna veći nego u 2011.

A to znači da bi nominalno smanjenje rashoda od pet milijardi kuna u 2012. u odnosu na 2011. zapravo značilo smanjenje ukupnih rashoda za velikih 8,5 milijardi kuna. Takvo što nije moguće provesti bez rezanja plaća i povlaštenih mirovina, pa je vrlo vjerojatno kako će se prvim prijedlogom proračuna ići na djelomično ostvarenje tog plana, dok bi se drugi proveo rebalansom proračuna na ljeto ove godine, nakon što konzalting-kuće Vladi dostave rezultate revizije poslovanja najvažnijih institucija i javnih poduzeća.

SD/eZd