U Ministarstvu gospodarstva te u Hrvatskoj gospodarskoj komori potvrdili su da se broj dozvola, kao i količina zlata, višestruko uvećao u prošloj godini, a trend se nastavlja i u ovoj godini. Tako je u 2009. godini izdano samo sedam dozvola za izvoz i 29 dozvola za uvoz zlata, a u 2011. godini čak 80 tvrtki dobilo je dozvolu za izvoz zlata, a njih samo 10 dozvolu za uvoz! Svaka od tih tvrtki ima desetke otkupnih “stanica” u Hrvatskoj.

Početkom ove godine izdano je još 13 dozvola za izvoz zlata! Tako, bez pretjerivanja, stotine kilograma zlata koje otkupljivači otkupe od građana odlazi preko granice.  Otkupljuje se zlato svih finoća, a napose lomljeno zlato, medalje i nakit, zlatnici, zlatni zubi i zubno zlato, zlatni satovi.Tako smo u 2006. godini, prema podacima HGK, izvezli zlata za milijun i 139 tisuća dolara, što je tada odgovaralo iznosu od 77 kilograma zlata, a u 2011. izvezeno je nešto više od tone zlata, što bi iznosilo 54 milijuna dolara!  Prosječna cijena izvezenog zlata u 2006. godini bila je oko 14 dolara, dok je u 2011. ona oko 40 dolara po gramu.

Cijene zlata i dalje rastu, a procjene su da će se 2012. iz Hrvatske izvesti od tri do pet tona zlata - sve nakit i imovina siromašnih građana koji prodajom zlata popunjavaju kućni budžet. Većina zlata odlazi u Austriju, Njemačku, Italiju i Sloveniju. Tamo se hrvatski nakit, zubi, novac i medaljoni tope u zlatne poluge, a cijene takvog zlata lete u nebo i donose golemu dobit.

Sven Sambunjak, savjetnik za ulaganje u zlato, tvrdi da je taj izvoz “tragedija epskih razmjera”, te nam se pred očima događa “proces nezapamćenoga osiromašivanja zemlje i naroda”. Iako Hrvatska nema rudnike zlata, naša zemlja je, tvrdi Sambunjak, trenutačno jedna od najvećih izvoznica zlata u Europi, a to će potrajati još nekoliko godina - dok građani ne rasprodaju cjelokupnu zlatnu zalihu.

- Izvoz zlata zapravo znači da upravo traje odljev kapitala iz Hrvatske, i to kapitala što su ga stvarale mnoge generacije hrvatskih građana. Budite uvjereni da zlato koje se danas otkupljuje i izvozi nije u hrvatske domove stiglo jučer, nego prije 50, 100 ili čak 200 godina, kao svojevrsna ekonomska i kulturna baština - kaže Sambunjak, inače urednik specijaliziranog portala Srebrozlato.com, navodeći da se zbog krajnje nerazumnih hrvatskih propisa sve te dragocjenosti doslovno uništavaju prije nego što se izvezu.

Ništa cijelo i netaknuto ne smije prijeći granicu, barem tako tvrde državni organi, budući da je riječ o “lomljenom zlatu”. Dakle, nakit se mora rezati u komadiće, baš kao i kovanice, i tek se tada smije izvoziti. Tako država zahtijeva. Vjerujem da u tom procesu stradavaju i neki vrlo vrijedni povijesni i kulturni artefakti, vrijedni primjerci nakita i numizmatike koji na svjetskome tržištu vrijede puno više nego samo zlato od kojega su izrađeni - kazuje Sambunjak, ističući da je domaća legislativa dijametralno suprotna zahtjevima i standardima Europske unije, a sve to koči razvoj domaćeg tržišta zlata.

- Hrvatski propisi, naime, postavljeni su tako da se uništenje i izvoz zlatnih predmeta isplati, a da se očuvanje i prodaja tih predmeta u Hrvatskoj ne isplati. Da su hrvatski zakoni u skladu s europskom pravnom stečevinom, hrvatski građani u Hrvatskoj ne bi samo prodavali zlato, nego bi ga ovdje i kupovali. Postojala bi brojna mjesta susreta prodavatelja i kupaca, i tada bi postignuta cijena zlata bila znatno viša, a ne kao sada, kada se zlato otkupljuje po 20 ili čak 30 posto nižoj cijeni nego u svijetu - ogorčen je Sambunjak, navodeći da i oni hrvatski građani koji imaju novca i žele kupiti zlato, umjesto da ga kupuju kod nas, gotovo bez izuzetka odlaze u inozemstvo, te ga ondje kupuju i pohranjuju. To je još jedan, dodaje Sambunjak, dodatni oblik odljeva kapitala.

- Broj otkupljivača zlata u zadnju godinu-dvije naglo je porastao iz nekoliko razloga, koji međusobno imaju ojačavajući učinak. Najprije, žestoka kriza pritisnula je male ljude, kriza kakvu već dugo nismo doživjeli. Istovremeno, ljudi su kroz povijest nasljeđivali od svojih djedova i baka nešto zlata, koje sada koriste kako bi spasili golu kožu. Istovremeno, cijena zlata na svjetskom tržištu iz godine u godinu snažno raste. S početnih oko 8 dolara za gram u 2001. godini, ona je danas skočila na iznad 53 dolara za gram, što je porast od gotovo sedam puta. Mješavina tih čimbenika prouzročila je eksplozivnu smjesu za brzi rast broja otkupljivača - zaključuje taj stručnjak.

SD/eZd