Čemu služi takav Zavod za zapošljavanje i je li riječ o instituciji koju je pregazilo vrijeme?

Nezaposleni koji po internetskim forumima razmjenjuju iskustva u potrazi za poslom ističu da su bolju povratnu informaciju imali kad su prijavu za posao slali preko oglasa nađenog na nekom od specijaliziranih portala, nego na Zavodu za zapošljavanje. Treba li nam onda takav zavod?, piše danas.net.hr

 

Naime, na forumima se mogu pronaći komentari ljudi koji kažu da preko državnog Zavoda tijekom nekoliko mjeseci nisu dobili uputnicu za razgovor s poslodavcem. Dvoje nezaposlenih s HZZ-a ovih su dana prvi put u pet, odnosno čak punih sedam godina doživjeli poziv savjetnika iz HZZ-a da se jave radi razgovora za posao u javnim radovima, dok jedna žena u gotovo tri godine, koliko je na Zavodu, nije doživjela ni to!

Suprotno njihovom iskustvu, oni koji su posao tražili preko portala npr. MojPosao.hr i Posao.hr kažu da su u većini slučajeva dobili povratni odgovor poslodavca na poslanu prijavu. Zato mnogi zaključuju da je potpuni 'promašaj' to što se troši novac na financiranje glomaznog Zavoda za zapošljavanje, koji i u vlastitom godišnjem izvješću 'priznaje' da u prosjeku uspijeva zaposliti manje od četvrtine osoba koje se prijave u njegovu evidenciju.

Čemu služi takav Zavod za zapošljavanje i je li riječ o instituciji koju je pregazilo vrijeme? Savjetnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Sanja Crnković-Pozaić, inače i nekadašnja ravnateljica Zavoda, za Vjesnik je kazala da nije vrijeme da na taj način propitkujemo instituciju te da naš Zavod nije loš.

"Činjenica je da je to jedan od najboljih Zavoda u usporedbi sa sličnima u drugim zemljama. Nigdje prosjek zapošljavanja preko državnih institucija nije visok, u većini zemalja to nije više od četvrtine onih koji se prijave u evidenciju, s tim da su i kod nas stvari različite – u manjim podružnicama imate viši prosjek, pa tako vjerojatno ima podružnica koje uspiju zaposliti i do 70 posto onih koji se prijave na evidenciju, dok je u Zagrebu naprimjer taj prosjek puno manji, što utječe i na konačnu ocjenu", kazala je Crnković-Pozaić.

Dodala je da usporedba s privatnim agencijama za zapošljavanje i portalima – nije poštena. "Teško je reći jesu li oni doista uspješniji s obzirom na to da drže bitno manji dio tržišta. Osim toga, HZZ surađuje s većinom tih portala i postoji dogovor da sva radna mjesta koja su prijavljena Zavodu na svojim stranicama prenose i portali. To znači da njihova potraga za poslodavcima baš i ne urodi tolikim brojem radnih mjesta koliko ih imaju u ponudi kad imaju potrebu i za takvom suradnjom", smatra savjetnica.

Ministar rada Mirando Mrsić smatra da Zavod treba bolje organizirati. "Što se tiče samog Zavoda za zapošljavanje, očekujemo da se poslovanje podigne na višu operativnu razinu, odnosno da se organizacija postavi tako da imamo više savjetnika koji izravno rade s nezaposlenima", kazao je Mrsić, dodavši kako bi ideal bio da se sadašnji omjer – jedan savjetnik na približno 800 nezaposlenih osoba – promijeni na to da jedan savjetnik mjesečno ima na brizi 300 nezaposlenih.

"Jedna od stvari koje moramo promijeniti jest da počnemo pratiti sve nezaposlene koji su sudjelovali u aktivnim mjerama zapošljavanja, najmanje tijekom dvije godine, kako bismo vidjeli jesu li dobili i zadržali posao temeljem tih mjera i dobili uvid u to koje mjere imaju učinka, a koje treba nadograđivati. Osim toga, sada nemamo odgovarajuću povratnu informaciju od poslodavaca kojima smo poslali nezaposlenu osobu na razgovor, a nije ju zaposlio, i to treba promijeniti. Moramo znati zašto osoba koju smo mu uputili nije dobila posao kako bi se i njoj moglo ukazati što mora mijenjati, odnosno vidjelo postoji li nešto što može učiniti da poveća zapošljivost", kazao je Mrsić.

No, budući da još neko vrijeme neće biti moguće organizirati HZZ tako da savjetnici brinu za manji broj nezaposlenih, vjerojatno je da će HZZ biti samo institucija u koju se dolazi samo po pečat, odnosno radi mjesečne prijave.

danas.net.hr/eZd