Od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj, zaposleno je bilo 1,5 milijuna osoba, nezaposleno 340 tisuća a neaktivno 1,7 milijuna, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o radnoj snazi, za prva tri mjeseca ove godine.

Među 1,7 milijuna neaktivnih osoba čak je 172 tisuće onih koji su se izjasnili da "žele raditi ali ne traže posao".

Milijun i pol osoba se izjasnilo da ne želi raditi zbog starosti, bolesti, školovanja i sličnih razloga, a ova brojka se uglasbnom odnosi na učenika, studente i umirovljenike, pošto anketa obuhvača sve starije od 15 godina.

U Kontinentalnoj Hrvatskoj udio radno sposobnih osoba starijih od 15 godina je 2,4 milijuna ili 66,6% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj 1,2 milijuna osoba, odnosno 33,4%.

Kontinentalci aktivniji

U Kontinentalnoj Hrvatskoj udio je ekonomski aktivnoga u radno sposobnom stanovništvu 53,3%, što je više od prosjeka Hrvatske (52,1%), dok Jadranska Hrvatska ima 49,9% aktivnih stanovnika. Stopa zaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 40,0%, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj 44,1%. U skladu s tim stopa nezaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 19,9%, što je nešto više od hrvatskog prosjeka, dok u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 17,2%, navode iz DZS-a.

Broj nezaposlenih u prva tri mjeseca ove godine, prema Anketi veći je za 14 tisuća od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što upućuje na smanjenje broja nezaposlenih osoba koje se prijavljuju na HZZ.

"Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 340 tisuća nezaposlenih prema Anketi njih 279 tisuća ili 81,9% prijavljeno službi za zapošljavanje. Ostalih 18,1% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 326 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 47 tisuća ili 14,5% ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti", navode iz DZS-a.