Činjenica da Hrvatska ostvaruje rast dobiti od turizma je pohvalna, ali je to daleko ispod dovoljnog i realnih mogućnosti naše zemlje. Štoviše, potrebno je razviti strategiju investiranja, promijeniti neke zakone i napokon početi turiste u Hrvatsku privlačiti i zimi, mišljenja je poznati oftalmolog i poduzetnik Nikica Gabrić, koji već godinama ukazuje na potencijalnu dobit od orijentiranja na zdravstveni turizam.

Naime, u svijetu se godišnje na zdravstvenom turizmu zarađuje i više od 100 milijuna dolara, a Gabrić je mišljenja da bi naša zemlja, sa svim resursima i prirodnim ljepotama te nadograđenom ponudom, mogla zaraditi i više od tri milijarde kuna godišnje.

„Ali jednostavno nije logičan zakon po kojem se strancima ograničava boravak u Hrvatskoj na samo 90 dana u kontinuitetu", ističe Gabrić, dodajući da su stranci pogotovo iz sjeverozapadne Europe voljni provesti velik dio godine na Jadranu, ali im se to mora i omogućiti. Naime, osim zakona koji im ograničava ostanak, tu je i zakonska regulativa PDV-a koji je, primjerice, za hotelijere jednak u ljetnim i zimskim periodima, što nikako me može biti poticajno za stvaranje novih aranžmana pa jadranski hoteli zimi doslovce zjape prazni.

Treba mijenjati i mentalitet ljudi jer, kaže Gabrić, ni sami ne shvaćamo koliko ulaganjima možemo dobiti. No, treba uložiti i u sadržaje u gradovima, nije dovoljno turistima nuditi samo ugostiteljske sadržaje, tu je čitav spektar potencijalnih investicija koje bi se isplatile jer su ih turisti gladni, no kod nas se nudi uvijek isto i - nedovoljno. A strani turisti, odnosno pacijenti koji bi dolazili na određene zahvate u Hrvatsku, imaju novca i spremni su ga potrošiti. Naime, cijene zahvata na koje bi dolazili upola su niže nego u njihovim zemljama, a uz to sjevernim Europljanima naša je klima daleko pitomija i ugodnija te su voljni u njoj uživati, kao i u blagodatima Jadrana. Zato je potrebno spojiti te dvije grane i ponuditi sadržaje, izgraditi cijela naselja, odnosno resorte, obogatiti sadržaje i ponudu, ali na tom se polju za sada malo radi. Tako se i priča o tome da Hrvatska postane europska Florida ne čini dalekom i neostvarivom.

Dr. Nikica Gabrić potvrdio je da će otvorenje njegove Klinike Svjetlost za područje Dalmacije biti 1. rujna. Iako će oftalmološka Klinika biti smještena u Splitu, Gabrić ističe da mu je namjera da bude pristupačna svim Dalmatincima, od Dubrovnika do Šibenika i Zadra. Kazao je da je riječ o investiciji kojom se na neki način želi i odužiti cijeloj Dalmaciji jer je upravo iz te regije na zahvate u zagrebačku Kliniku do sada dolazilo čak 20 posto svih njegovih pacijenata. U Dalmaciju tako uz novu tehnologiju stiže i iskusni, dobro uigrani tim od 15 liječnika i medicinskih sestara, koji za sobom u posljednje tri godine imaju ukupno više od 25.000 zahvata. „Nova Klinika u 'arsenalu' će imati dva vrhunska najmodernija lasera koji svaki zahvat na oku ubrzavaju, čine sigurnijim i preciznijim, a vrijeme oporavka nakon zahvata skraćuju na svega nekoliko sati", kaže Gabrić. 

Jedan od velikih problema je taj što malo tko razmišlja dugoročno, te je svjestan da treba proteći i nekoliko godina prije nego što se investicija počne vraćati, naglašava Gabrić. No još je veći problem birokracija koja doslovno zaustavlja investicije. Ovaj poduzetnik u zdravstvu kaže da iz vlastitih kontakata s inozemnim investitorima zna koliko je jaka želja za ulaganjem u Hrvatsku. No, urbanistički planovi su neuređeni, banke odugovlače i otežavaju dobivanje kredita, pitanje dozvola rješava se sporo, a država uopće ne sagledava mogućnosti davanja koncesija nad neiskorištenim i već oronulim kompleksima uz Jadran, kao što su vojni kompleksi zaostali iz prošle države koji bi se mogli izvrsno preurediti za neku drugu, daleko svrhovitiju namjenu.

Znakovito je i to da država nije iskoristila sredstva predpristupnih fondova Europske unije, namijenjena isključivo za taj sektor. Naime, za razvoj poslovne infrastrukture u aktivnom, kulturnom i zdravstvenom turizmu u okviru operativnog programa za regionalnu konkurentnost IPA od 2007. do 1. srpnja 2013. Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 96 milijuna eura, koji do sada zbog nedovoljnog planiranja i koordinacije, uopće nisu dovoljno iskorišteni.

U sklopu europskoga Programa za regionalnu konkurentnost EFRR prije svega će se financirati projekti koji znače uvođenje novih tehnologija, odnosno modernizacije, izgradnje ili dogradnje smještajnih kapaciteta, tematskih parkova, wellnessa, golf igrališta, bazena, vučnica te za revitalizaciju kulturnih dobara i njihove prenamjene u turističke svrhe. Sufinancirat će se i turistički projekti vrijednosti od 200.000 do 7,5 milijuna eura, a 20 milijuna eura moći će se iskoristiti za kongresne centre, parkirališta, plaže, parkove... No, „kvaka" je u tome da su to sredstva koja bi trebalo povući kvalitetnim projektima prije ulaska u EU, jer nakon toga taj konkretan novac više neće biti dostupan. Stoga ostaje upitno zašto se turizam i dalje sagledava po nekoj inerciji, dok se brojna vrata za velike dugoročne investicije ne otvaraju, iako je poznato da za njima postoji potražnja.

Trebali bismo svakako poraditi na povećanju potrošnje, a ne smanjenju, kaže Gabrić. Sve ove investicije u zdravstveni turizam išle bi upravo u tom smjeru, i to je jedan od načina izlaska iz krize.

Uz novi zamašnjak koji dolazi od stručne javnosti i poduzetnika Hrvatska je na korak turističkoj ponudi koja se napokon ne bi oslanjala samo na ljetne mjesece, već bi sezonu produljila na cijelu godinu pritom stavljajući naglasak na strance koji mogu i žele svoj novac potrošiti upravo na ovim prostorima. Da bi se taj korak napravio mora se još uključiti i država, kvalitetnom strategijom i stvaranjem daleko plodnijeg tla za investitore.