Partnerstvo otkazano nakon što je hrvatska strana tražila od susjeda da preispita odluku o zabrani izvoza repe u Hrvatsku

Šećerni rat između Hrvatske i Srbije oko repe, koju su hrvatske tvrtke ugovorile na oko 10.000 hektara vojvođanskih njiva, okončan je, čini se, srpskom odbijenicom za partnerstvo na 18. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2013., piše vecernji.hr

Nakon što je virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić tamošnjem Ministarstvu poljoprivrede i Privrednoj komori uputio otvoreno pismo da preispitaju odluku o zabrani izvoza šećerne repe u Hrvatsku, "o čemu će ovisiti i opstojnost srpskog partnerstva na Viroexpou", partnerstvo dogovoreno u srpnju ove godine ekspresno je raskinuto, što Tolušić tumači time da je srpskoj strani lakše bilo pobjeći od problema nego ga riješiti i pomoći hrvatskoj strani.

- Štete su, prema neslužbenim informacijama, između 12 i 15 milijuna eura, od čega je velik dio nanesen virovitičkoj šećerani - kaže Tolušić.

Drenislav Žekić, direktor hrvatskog ureda Privredne komore Srbije, nam je kazao da je takav odgovor bio jedini moguć na uvjetovano pismo župana Tolušića, to više što su za rješavanje spora oko repe mjerodavna bila ministarstva poljoprivrede dviju zemalja, a ne županije. Srpskih tvrtki, dakle, u organizaciji Privredne komore Srbije, neće biti na Viroekspou 2013.

- S izgubljenom repom samo su u Tvornici šećera Osijek izgubili oko 5 milijuna eura jer nisu imali dovoljno za proizvodnju šećera - kaže direktor Ilija Nedić, koji i dalje tvrdi kako je Srbija, bez obzira na pritiske iz hrvatske Vlade, pregovore pa i ocjenu povjerenika EU u Srbiji, prekršila pravila Cefte i sporazum o zaštiti ulaganja između dviju zemalja. Samo jednom vojvođanskom proizvođaču osječka je šećerana avansno platila i tri milijuna eura. Ne bi ni sijao da nije bilo hrvatskog investitora, kaže Nedić.

No, srpska ih vlada već tri godine gura sa svoga tržišta.

- Srbija obrađuje dvostruko više hektara nego RH. Imaju sustav navodnjavanja i fizički su nam blizu, što je razlog ulaganja u tamošnju proizvodnju. No, nakon iznimno loših iskustava i činjenice da nema nikakve sigurnosti, jako teško ćemo se više odlučiti na proizvodnju u Vojvodini - zaključio je Nedić.

vecernji.hr/eZd