Fond, koji je prije gotovo devet godina u rad krenuo s dvadesetak zaposlenika, do ove je godine zaposlio ukupno 178 ljudi, s tendencijom daljnjeg rasta

Osnovan 2004. godine zbog prikupljanja ekoloških naknada od građana i tvrtki i daljnje usmjeravanje tog novca u eko-projekte, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je nedavno pisao naš list, od sredine 2010. godine nije raspisao niti jedan natječaj za dodjelu tih sredstava. Kako njegov godišnji prihod pritom premašuje milijardu kuna, upitali smo Fond koliko je u ovoj godini novaca potrošio na neke od vlastitih, za njega »sitnijih« troškova iz ovogodišnjeg plana nabave, piše novilist

Kako, primjerice, stoji u planu nabave Fonda, ove su godine predvidjeli trošak učenja engleskog jezika za svoje zaposlenike od, s uključenim PDV-om, 187,5 tisuća kuna. Potrošili su, odgovaraju našem listu, 113 tisuća, a ukupno na tečaj engleskog, razne kongrese i seminare te usavršavanje zaposlenika, nešto više od 357.000 kuna.

Fond, koji je prije gotovo devet godina u rad krenuo s dvadesetak zaposlenika, do ove je godine zaposlio ukupno 178 ljudi, s tendencijom daljnjeg rasta. Samo je, podsjetimo, od odlaska Vinka Mladinea sa čelnog mjesta Fonda 2011. godine zbog istraga u slučaju Fimi media, odlagališta mulja Obrovac i sumnje u malverzacije s PET ambalažom, zaposleno 50 novih ljudi, ponajviše, odgovaraju iz Fonda, zbog rada na projektima koji će se financirati iz EU fondova. O kojim je točno projektima riječ i na koliko se njih u Fondu radi, ne otkrivaju.

Izvod iz »troškovnika«

22 milijuna kuna - brutto plaće

5,3 milijuna kuna - naknade

511 tisuća kuna - uredski materijal

400 tisuća kuna - dodatno zdravstveno osiguranje

357 tisuća kuna - tečaj engleskog, kongresi i seminari

286 tisuća kuna - naftni derivati

 

30 tisuća kuna - održavanje fotokopirnih uređaja i faks uređaja

29 tisuća kuna - službena, radna i zaštitna odjeću

12 tisuća kuna - pranje vozila

13,5 tisuća kuna - voda iz aparata

7 tisuća kuna - promjena pečata

I makar je mnogobrojnim zaposlenicima Fonda omogućeno besplatno učenje engleskog jezika, Fond je ove godine svejedno na usluge prevođenja potrošio, s PDV-om, preko 43 tisuće kuna. Na upit zašto toliki trošak, kad i zaposlenici Fonda imaju plaćene tečajeve i razna usavršavanja, u Fondu odgovaraju kako su u pitanju profesionalni, stručni prijevodi tekstova s više jezika, a ne samo engleskog, dok se jezična edukacija zaposlenika Fonda odnosi samo na edukaciju iz engleskog, svih stupnjeva.

Prosječna plaća

Kako Fond svojim zaposlenicima uredno plaća i dodatno, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, na to je, s PDV-om, ove godine potrošio gotovo 400.000 kuna, dakle, preko 2.200 kuna na svakog zapsolenika. Usporedbe radi, dopunsko osiguranje, koje si iz vlastitog džepa inače plaćaju zaposleni u Hrvatskoj, stoji najviše 1.560 kuna godišnje, za sve osiguranike koji imaju plaću veću od 5.108 kuna. Što se samih plaća u Fondu tiče, one su svakako više od hrvatskog prosjeka. Kako je Fond u ovoj godini za bruto plaće svojih zaposlenika predvidio 22,5 milijuna kuna, plus još 5,3 milijuna ostalih naknada, to znači da je, podijeljeno na 178 zaposlenika, prosječna brutto plaća u toj ustanovi 10.500, a neto oko 6.600 kuna. Plus plaćen engleski, seminari i ostala usavršavanja.

Na uredske materijale, dakle olovke i spajalice, papir i tome slično, kao i na tonere, Fond je u ovoj godini potrošio više od pola milijuna kuna, točnije 511,7 tisuća kuna. Održavanje četiriju fotokopirnih aparata i pet fakseva platili su nešto malo manje od trideset tisuća kuna, a na naftne derivate potrošili 286 tisuća kuna.

»Velebni« vrt

Na službenu, radnu i zaštitnu odjeću koju, kako pojašnjavaju, koriste njihovi nadzornici na terenu, čistačice i »drugi«, potrošeno je nešto malo više od 29 tisuća kuna, dok ih je pranje vozila stajalo blizu 12 tisuća. Kako stoji u planu nabave, trošak vode i odvodnje koštat će ih do kraja godine oko 85.000 kuna ukupno, no na »pitku vodu« iz aparata potrošili su još, s PDV-om, 13,5 tisuća kuna. »Navodnjavanje« malog ukrasnog vrta u dvorištu Fonda na Ksaveru u Zagrebu, pod vedrim nebom, veličine dvadesetak četvornih metara, u kojem nema ničeg osim trave i nekoliko zimzelenih grmova, Fond je ove godine platio 1.125 kuna, dakle povrh troška vode i »pitke« vode. Kako su se pak na vrhu Fonda promjenom državne vlasti izmijenili i direktori Fonda, više od sedam tisuća kuna su potrošili, kažu, i na promjenu pečata.

Iako je u Fondu promijenila direktore, direktori pak pečate, Vlada Fondom i dalje nije zadovoljna, što je nedavno istaknuo i resorni im ministar, Mihael Zmajlović. U Fondu je, kazao je, katastrofalno stanje, i ne rade svoj posao. Ništa se, međutim, ne mijenja, a svaki im vlasnik vozila u Hrvatskoj prilikom registriranja auta i dalje daje od 50-tak do nekoliko stotina kuna godišnje, ovisno o vozilu, dok im gospodarstvenici plaćaju daleko, daleko više - milijunske godišnje ekološke naknade.

novilist/eZd