Jedina opcija za tih 500 novaka, nakon što ostanu bez posla, je odlazak u inozemstvo, a Hrvatska time gubi osobe koje čine najkvalitetniji dio društva

Čak pet stotina znanstvenih novaka na hrvatskim sveučilištima i institutima pod prijetnjom je gubitka posla u sljedećih godinu dana, upozoreno je na tribini Udruge za razvoj visokog školstva »Universitas« pod nazivom »Budućnost mladih znanstvenika«.

Predstavnik znanstvenih novaka Sveučilišta u Splitu dr. sc. Josip Lorincz istaknuo je paradoks da znanstveni novaci gube radno mjesto, a za njima postoji itekakva potreba, jer svi rade pod punim opterećenjem.

- Jedina opcija za tih 500 novaka, nakon što ostanu bez posla, je odlazak u inozemstvo, a Hrvatska time gubi osobe koje čine najkvalitetniji dio društva. Pozdravljamo inicijativu Ministarstva za zapošljavanje onih novaka koji trenutno rade preko vanjske suradnje, kao i za odabir 20 najboljih novaka koji će dobiti posao, ali te inicijative nisu dovoljne za rješavanje problema mladih znanstvenika.

Potrebno je razviti strategiju, planirati zapošljavanje znanstvenih novaka i stvoriti okvir koji može osigurati napredovanje mladih znanstvenika. Potrebno je osigurati financiranje postdoktoranada, razviti sustav po kojima bi određeni doktorati bili financirani iz gospodarstva, financirati istraživačke centre, ali i pomoći osnivanju start up tvrtki, koje će osigurati zapošljavanje novih doktoranada. Ako u tome uspijemo, siguran sam da će budućnost mladih znanstvenika biti svjetlija nego danas, kaže dr. sc. Lorincz.

Lučin: Neki se i nisu iskazali

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin ne misli da treba zadržati svih 100 posto znanstvenih novaka, jer manji dio se sigurno nije iskazao, ali smatra da će trebati zadržati puno više novaka od tih 20 posto.

Predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih znanstvenika Hrvatske (MLAZ) mr. sc. Marko Pavić u obraćanju putem video poruke upozorio je da je na svakog od 500 znanstvenih novaka, čija je budućnost pod znakom pitanja, država uložila po 1,5 milijuna kuna, a najgore je što ispada da sad ne zna što bi radila s njima. - Obratili smo se Ministarstvu, koje je pokrenulo određene inicijative, ali sve je to nedovoljno bez strukturnih reformi. Sustav nije održiv. Možemo nastaviti u njega upumpavati novac, ali to nam neće dugoročno pomoći, kaže Pavić.

Nema strategije

On je kolegama mladim znanstvenicima ipak poručio da ne posustaju, da i dalje grizu i da se bore. Pozvao ih je da se javljaju na UKF programe, natječaje, stipendije i Hrvatsku zakladu za znanost, kako bi se pokušali unatoč svemu održati i nastaviti istraživati.

Pomoćnik ministra znanosti prof. dr. Saša Zelenika uvodno je objasnio inicijative Ministarstva koje bi trebale osigurati budućnost mladim znanstvenicima, i prvenstveno znanstvenim novacima kojima prijeti mogućnost gubitka posla u sljedećih godinu dana.

- Razvijamo mjere kako bi zadržali mlade znanstvenike i otvorili im prostor za napredovanje, u suradnji s udrugama mladih znanstvenika, sindikatima i institucijama. Potičemo sveučilišta da razviju institucionalne kadrovske politike za sljedećih pet godina. To ne ide lako, posebno zato što sveučilišta nisu integrirana. Neki su u tome napredovali puno, neki malo. Pritom je klasično opravdanje to da nema strategije. No i druge zemlje bez napisane strategije razvijaju se puno više strukturirano od nas. Često se nedostatak volje i odgovornosti pravda nečim drugim, kaže Zelenika, dodajući da je Ministarstvo pokrenulo inicijativu za izbor 20 najboljih mladih znanstvenika iz cijele Hrvatske, s namjerom promicanja izvrsnosti u hrvatskoj znanosti, a natječaj je otvoren do subote.

Previsoki kriteriji

Marko Turk u ime znanstvenih novaka Filzofskog fakulteta u Rijeci rekao je da je 15 istaknutih kriterija Ministarstva za odabir 20 najboljih mladih znanstvenika postavljeno previsoko, te da je pitanje koliko znanstvenih novaka uopće može zadovoljiti te kriterije. Prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Ingrid Brdar kaže da su zbog Bolonje asistenti i novaci strašno opterećeni nastavom te da će zbog toga teško zadovoljiti istaknute znanstvene kriterije na natječaju Ministarstva. Prema Zeleniki, kriteriji su tako visoko postavljeni upravo kako bi se iskristalizirali najizvrsniji.

- Nešto slično planiramo i za novake u umjetničkom području. No, osim ove inicijative radimo na puno široj platformi: zamjeni vanjske suradnje novacima, što će upravo biti orijentirano na nastavu, a želimo zadržati i 20 posto najboljih novaka. Na kriterijima za tih 20 posto radimo zajedno s MLAZ-om. Ti će kriteriji biti primjenjivi većem broju novaka, a pozivam sve da nam slobodno pomognu u njihovoj razradi, napominje Zelenika.

- Ono što nismo spominjali jest distribucija znanstvenih novaka. Većina ih je u Zagrebu, i to na institutima. Sigurno se ne bi trebalo zapošljavati novake na institutima. Trebat će više novca, ali i razraditi plan kako novake usmjeriti s instituta na sveučilišta, gdje postoji potreba za kadrovima. Reforma sveučilišta potrebna je ponajprije zbog upravljanja kadrovima. Sveučilišta još nisu osposobljena za to, jer se fakulteti, kao autonomne jedinice, bore za svoje projekte, kaže rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin.

novilist/eZd