Nakon četiri uzastopna sastanka oko duga Ljubljanske banke, iscurio je dogovor koji su svojim vladama predložili hrvatski i slovenski financijski stručnjaci Zdravko Rogić i Franc Arhar.

Iako Rogić i Arhar kompromisni dogovor čuvaju kao najstrožu tajnu dok se o njemu ne izjasne vlade u Zagrebu i Ljubljani, okosnica njihova prijedloga ipak je procurila. Jutarnji list piše da dvojica eksperata predlažu model po kojem bi Slovenija dug prenesene štednje bivših štediša Ljubljanske banke u iznosu od 278,7 milijuna eura vratila Hrvatskoj, i to u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat Sloveniji oprostila zatezne kamate na taj dug.

Rogića i Arhara dvije su vlade prošlo ljeto obvezale da pronađu rješenje za prenesenu štednju hrvatskih štediša kod Ljubljanske banke. Riječ je o onom dijelu hrvatskih štediša koji su početkom devedesetih, nakon povlačenja Ljubljanske banke iz Hrvatske, odlučili štednju prenijeti na 22 hrvatske banke, od čega najveći dio na Privrednu i Zagrebačku banku.

Na taj je način na hrvatske banke prenesen iznos od 278,7 milijuna eura štediša Ljubljanske banke, a hrvatska je Vlada taj iznos postupno od 1994. do 2005. iz državnog proračuna uplatila hrvatskim bankama. Danas spomenutih 278,7 milijuna eura prenesene štednje od Slovenije potražuje hrvatska Vlada.

Prijedlog eksperata Rogića i Arhara predviđa ustupke obiju država u odnosu na dosadašnja stajališta i on se čini racionalan i provediv. Hrvatska bi njime učinila dva krupna ustupka slovenskoj strani: odrekla bi se zateznih kamata na prenesenu štednju s čijim bi obračunom taj dio slovenskog duga danas dosegao čak oko 700 milijuna eura (dvostruko više od glavnice duga) te pokazala razumijevanje za slovenske ekonomske prilike davanjem dugog tridesetogodišnjeg roka za povrat duga.

Ovaj prijedlog je, doznaje Jutarnji list, hrvatska Vlada spremna prihvatiti, ali službena Ljubljana o njemu se izbjegava izjasniti. Više pročitajte u ovom članku.