Vlasti Bosne i Hercegovine napravile procjenu
Smanjit će se uvoz robe iz RH u BiH
Vlasti Bosne i Hercegovine napravile su procjenu po kojoj bi se za deset posto mogla smanjiti potrošnja robe iz Hrvatske nakon što RH uđe u Europsku uniju i porasti cijena proizvoda zbog uvođenja carinskih opterećenja, piše HRT
U analizi koja je dostavljena elektroničkom poštom iz Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje (UiNO) BiH navodi se da će gotovo 30 posto proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske biti podložno promjeni carinskog režima od 1. srpnja 2013. Objašnjava se da Hrvatska predstavlja jednog od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, a na uvoz proizvoda podrijetlom iz Hrvatske otpada 14,3 posto ukupnog uvoza u tu zemlju.
Procjenjujemo da bi pad potrošnje robe iz Hrvatske iznosio 10 posto. Pretpostavka o padu potrošnje robe zasniva se na činjenici da su carinske stope koje se uvode visoke na većinu dobara, navodi se u analizi o posljedicama za BiH nakon ulaska Hrvatske u EU.
Kao jedan od scenarija navodi se da bi zbog visokog udjela prihoda od specifične carine, koji prema statističkoj procjeni iznose čak 77 posto, postoji mogućnost da se domaći kupci okrenu domaćim proizvođačima ako budu konkurentniji od hrvatskih. No to bi se moglo odraziti većim dijelom na područje Republike Srpske, a puno manje na Federaciju BiH u kojoj mnogo Hrvata.
Pored tradicije, sklonost potrošnji građana BiH prema dobrima iz Hrvatske je određena i geografski, s obzirom da su određene regije u BiH koje gravitiraju Hrvatskoj sklonije potrošnji robe iz Hrvatske. Ne treba zanemariti ni utjecaj političkih faktora na izbor potrošačkih dobara, navodi se u analizi Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH i entitetskih statističkih agencija, udio Federacije BiH u ukupnom uvozu BiH iznosi 69 posto, s tim da u uvozu robe podrijetlom iz Hrvatske taj udio iznosi čak 87 posto. Poznata je i činjenica da velik dio robe koja se uvozi iz Hrvatske ima svoje stalne kupce u BiH. Radi se o provjerenim brendovima proizvođača iz Hrvatske s dugogodišnjom tradicijom koji datiraju iz vremena SFRJ i ranije, dodaje se.
Također se navodi da bi i u slučaju eventualnih poskupljenja robe zbog povećanja carina ti potrošači trebali ostati vjerni proizvodima iz Hrvatske. Procjene UINO-a govore da će na godišnjoj razini porast prihoda na jedinstvenom računu te zemlje od carina samo u uvozu robe iz Hrvatske iznositi oko 60 milijuna maraka (oko 240 milijuna kuna).
HRT/eZd
Vezane vijesti
-
Ministar Šime Erlić uručio je u ponedjeljak, 3. lipnja 2024. godine u Mostaru ugovore u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Uručeno je 88 ugovora o financiranju projekata u ukupnoj vrijednosti 4,2 milijuna eura.
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Spomenari, što su iz starijeg razdoblja, često su bili pisani krasopisom, a crteži rađeni u tušu, olovci, olovci u boji, temperi i akvarelu
-
U posljednja 24 sata zabilježen je 591 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.121
Izdvojeno
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Motoristi će razveseliti djecu svojim dolaskom, prigodnim poklonima i zajedničkim druženjem.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
-
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.