Pred nama je još jedna krizna godina, iščitava se iz najnovijeg biltena Hrvatske narodne banke. HNB predviđa da će u 2013. započeti blagi oporavak, ali ne vjeruju da će BDP rasti za više od 0,3 posto.

HNB očekuje da će BDP za 2012. godinu u konačnici pasti za 1,8 posto, prvenstveno zbog pada osobne potrošnje i slabe realizacije investicija. "Doprinos izvoza trebao bi biti blago pozitivan, no zamjetno slabiji nego u prethodne dvije godine, s obzirom na to da bi izvoz brodova u ovoj godini mogao biti dosta manji", tvrde iz HNB-a.

Također, očekuju da će kretanja u međunarodnom okruženju tijekom 2013. karakterizirati blagi porast uvoza glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, za razliku od 2012. kada je stagnirao. Što se tiče povoljnih utjecaja, očekuje se pad najvažnijih cijena sirovina i smanjenje premija za rizik u europskim zemljama i tržištima u nastajanju, čija su kretanja ipak i dalje kolebljiva.

Pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2013. godini bi, predviđa HNB, prvenstveno trebale dati investicije, i to u prvom redu investicije javnog sektora, kao i izvoz robe i usluga. No, osobna potrošnja i dalje će padati, te imati negativan učinak na BDP. Ovaj zaključak HNB prije svega temelji na velikom broju nezaposlenih, koji raste iz dana u dan.

Anketna nezaposlenost raste do 15,2 posto

"Državna će se potrošnja također vjerojatno ponovno smanjiti. Glavni negativni rizik ostvarenja gospodarskog rasta povezan je s ambicioznim programom investicija javnih poduzeća", najavljuju iz HNB-a.

Zaposlenost se u 2012. nastavila smanjivati već četvrtu godinu zaredom. Kao i prethodnih godina, smanjenje zaposlenosti ostvareno je jedino u privatnom sektoru, dok se u javnom sektoru nastavio rast zaposlenosti. Pozitivna kretanja na tržištu rada ne očekuju se ni u 2013. godini. U skladu s time prosječna stopa anketne nezaposlenosti mogla bi se još povećavati i u 2013. dosegnuti 15,2 posto.

Inflacija u 2012. iznosit će 3,5 posto i to prvenstveno zbog rasta cijena hrane, najavljuje HNB. U 2013. godini inflacija bi trebala malo usporiti, te se očekuje da će iznositi oko 3,2 posto. Na povećanje inflacije utjecat će i ukidanje nulte stope PDV-a, te povećanje trošarina na cigarete.

Rast deficita i vanjskog duga

HNB očekuje da će u 2013. godini ojačati izvoz robe i usluga, ali će se vanjski dug ipak povećavati. Proračunski deficit za 2012. godinu ukupno iznosi 4,7 posto BDP-a, dok će se u 2013. opet povećati, te iznositi 5,8 posto BDP-a, najavljuje HNB.

"Monetarna politika i nadalje će se temeljiti na podržavanju stabilnosti tečaja domaće valute prema euru, a kunska likvidnost bankovnog sustava bit će visoka kao i do sada. Ako se pojave pritisci na tečaj, HNB će biti spreman reagirati deviznim intervencijama ili drugim instrumentima monetarne politike. U 2013. očekuje se tek blagi rast kreditnih agregata zbog nastavka nepovoljnih kretanja ponude i potražnje za kreditima, a i s obzirom na to da recentna iskustva pokazuju da su dosezi ekspanzivnog usmjerenja monetarne politike u poticanju kreditnog rasta ograničeni", poručuju iz HNB-a.

"Povećanje stope održivog rasta zahtijeva provođenje reforma kojima bi se povećao proizvodni i izvozni potencijal gospodarstva te značajno poboljšala poslovna klima. Međutim, pokazatelji provođenja strukturnih reforma koje su međunarodne organizacije poput Svjetske banke, zaklade Heritage Foundation i Svjetskoga gospodarskog foruma objavile u 2012. pokazuju da se Hrvatska u usporedbi sa zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe ponovno nalazi na posljednjem mjestu. Na domaćem planu također izostaju mjere koje bi poboljšale poslovnu klimu. I dok je smanjenje doprinosa na plaće u 2012. imalo pozitivan utjecaj na izvoznu konkurentnost gospodarstva, izgleda da se od takvih reforma, koje su donedavno najavljivane i za 2013., ipak odustalo, dok se ukupno porezno opterećenje gospodarstva i dalje povećava", poručuju iz HNB-a.