Bez obzira na to što je i prošla Vlada najavljivala novi ustroj, i što je Ministarstvo uprave došlo do zaključka da njih polovica ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem dijela zadataka zbog kojih su i osnovani, ništa se nije dogodilo, piše novilist

Za dva mjeseca građani Hrvatske će birati vlast u 576 općina, gradova, županija te Gradu Zagrebu. Tako će Hrvatska dobiti 127 gradonačelnika, 429 načelnika, 20 župana i stotine novih općinskih gradskih i županijskih vijećnika. Čak polovica njih vodit će sredine koje ne uspijevaju financirati poslove koje su u njihovoj nadležnosti. Nakon što se nova lokalna vlast izabere najvjerojatnije će to značiti da nema ni promjena u teritorijalnom ustroju Hrvatske i da je stanje »zacementirano« sljedeće četiri godine.

Ozbiljna rasprava

Bez obzira na to što je i prošla Vlada najavljivala novi ustroj, i što je Ministarstvo uprave na osnovu 270 podataka za svaku općinu i grad došlo do zaključka da njih polovica ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem dijela zadataka zbog kojih su i osnovani ništa se nije dogodilo. No, o toj se analizi nije raspravljalo jer je i krajem 2010. godine bilo jasno da političke volje za promjene u teritorijalnom ustroju Hrvatske nema.

- Na osnovu tih podataka pokazalo se 273 općine i grada ne mogu s prihodima financirati ni 80 posto poslova koji su u njihovoj nadležnosti, kazao nam je Davorin Mlakar, zastupnik u Saboru.

On kaže da je to upućivalo na to da se u postojećem ustroju nešto mora mijenjati, što ne znači da je rješenje ukidanje svake općine ili grada koji ne mogu financirati svoje potrebe. U nekim je slučajevima, navodi Mlakar rješenje u tome da se nekoliko općina dogovori oko zajedničkog financiranja primjerice Doma zdravlja ili bilo kojeg projekta koji je nužno financirati nekoliko godina

- Stvari se i mijenjaju, neke općine zahvaljujući agilnosti načelnika uspijevaju prikupiti dovoljno čak i višak prihoda i zato se o ovoj temi mora ozbiljno raspravljati. Mora se vidjeti je li država s nacionalne na lokalnu razinu spustila samo odgovornost za, primjerice obrazovanje ili zdravstvo, ali ne i dovoljno sredstava da se to financira. Odluke, koje će uslijediti nakon rasprave o lokalnom ustroju, ne može donijeti nijedna politička opcija sama, bez konsenzusa koji će uključivati ne samo dvije velike stranke, nego i njih četiri pet, kaže Mlakar.

Pomagali Danci

Ističe da takve atmosfere nije bilo prije dvije godine, kad je Ministarstvo uprave izradilo analizu, ali nije siguran ni da se takva rasprava može provesti nakon predstojećih lokalnih izbora, kako bi se nešto u sljedeće četiri godine pokrenulo na bolje. - Puno su nam u tom poslu pomagali Danci i oni su nam rekli da moramo biti strpljivi jer su do svog sadašnjeg ustroja došli nakon 50 godina rada, napominje Mlakar.

I sadašnji ministar uprave Arsen Bauk ističe da je i sam nekoliko puta kazao da bez političkog konsenzusa nijedna reforma koja se tiče teritorijalnog ustroja Hrvatske neće uspjeti. Sadašnja je Vlada na početku mandata osnovala i Nacionalno vijeće za decentralizaciju koje vodi potpredsjednik Neven Mimica a cilj je da se osim fiskalne i funkcionalne razmatraju i administrativni aspekti, ali dosad iz tog vijeća nije izašao nikakav prijedlog.

S obzirom da od političkog konsenzusa očito neće tako skoro biti ništa pitali smo ministra Bauka kako se onda uopće mogu očekivati promjene na bolje, a on je iznio zanimljiv prijedlog. - Ako se stranke ne mogu dogovoriti možda je pitanje lokalnih vlasti dobra tema za referendum, pa makar on bio samo savjetodavni, predlaže Bauk. Čini se da je referendum rješenje i kad je u pitanju spajanje četiri dalmatinske županije u jednu.

- Možda je prilika da se 2014., kada će biti redoviti izbori za EU parlament organizira i referendum na kojem će građani reći koju opciju žele. Ako se izjasne za jednu županiju izbori za njezinu vlast mogli bi se organizirati zajedno s predsjedničkim 2015. , kazao nam je Bauk.

NL/eZd