Nema oporavka europske ekonomije, no globalna ekonomija će ipak porasti u ovoj godini, pokazalo je istraživanje koje je proveo Reuters među 400 ekonomista diljem svijeta.

Najkritičnije je u društvu u koje i mi ulazimo 1. srpnja - EU. Naši analitičari, unatoč vladinim revidiranim najavama rasta BDP-a od 0,7 posto, misle da će i Hrvatska zabilježiti pad.

Za plus i globalni rast zaslužne su sile poput Kine, Brazila, Indije, Rusije. I u SAD-u je stanje bolje, a razloge analizira ekonomski stručnjak Guste Santini.

 

"SAD preko intervencionizma ostvaruje neke rezultate, čak se u nekim elementima može govoriti da se odriču neoliberalističke politike i vraćaju radna mjesta u SAD", pojašnjava Santini.

No u Europi to nije slučaj. Kako se i mi pridružujemo društvu koje njeguje neoliberalnu politiku, teško možemo očekivati drastičnije promjene. Ipak, za njih nikad nije kasno, smatra Santini.

" No ne vidim nikog tko bi mogao iznjedriti neka nova razmišljanja i tko bi doveo u pitanje postojeću politiku", naglašava Santini.

"Ne postoji opća globalna kriza, nego kriza u Europi, i to ne zbog sviju, nego zbog zemalja koje su imale loše vlade", rekao je za Media servis profesor Ljubo Jurčić. Dodaje da bi bio sretan da pad hrvatskog gospodarstva u odnosu na 2012. godinu bude samo 1 posto.

 

"Kamo sreće da se dogodi rast od 0,7 posto. Ne vidim niti jedan element koji bi bio na crti jedne takve prosudbe", skeptičan je i Santini.

A prema Reutersovoj prognozi globalno gospodarstvo će rasti 3,2 posto. Istodobno, eurozona će zabilježiti minus u 2013. godini od 0,4 posto. Dovoljni su to pokazatelji da sve poduzete mjere nisu dale željene rezultate, a posljedice predstavljaju rizik za monetarnu Uniju.

"Bez obziljnog restrukturiranja i redefiniranja ukupne koncepcije, nema rješenja. Osim toga, u eurozoni se pokazalo, da euro kao kriterij u ovakvom stupnju raspona razvijenosti pojedinih zemalja, zapravo ne funkcionira. Tako da smo svjedoci prilično interesantnih događanja", zaključuje Santini.

Jedinstvenog odgovora na rastuću, rekordnu nezaposlenost i dalje nema, a nema ni suglasja - jedini bi rezali više, drugi trošili. Iz MMF-a pak poručuju - oporavak je tu, ali bit će dug, nesiguran i neravnomjeran.