Domaća je prehrambena industrija na nogama! Ukidanjem carina na hranu iz EU 10 do 40% trgovci će police napuniti jeftinijom uvoznom robom, a oni nemaju prostora za spuštanje cijena da bi zadržali tržište. Štoviše, od sredine svibnja Dukat, Vindija i Meggle najavljuju poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda 10 do 25%, što pravdaju "vrtoglavim rastom ulaznih troškova, posebice energenata"!

Trgovački lanci u vlasništvu kompanija iz EU ušli su u oštru kampanju za privlačenje kupaca jeftinijom uvoznom robom pa poznavatelji prilika očekuju pomor tvrtki u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, pogotovu u proizvodnji mesa, mesnih prerađevina, brašna, ulja, vina, šećera... I ovaj mjesec zaposlenost u industriji pala je 6% u odnosu na prošlu godinu, a te su grane dosad jedine odolijevale krizi. Najveća će se bitka voditi za hranu, jer kod odjeće i obuće nema značajnijih promjena u carinskom režimu, dok su luksuzni proizvodi već pojeftinili od početka godine.

Država je ukinula 30% poreza na luksuznu robu kao što su satovi, nakit, krznene bunde i slično, za koje se zasad odobrava 20 do 30% popusta tek na plaćanje gotovinom. U trgovini igru zasad vode njemački i austrijski lanci Lidl, Kaufland i Interspar, dok se domaći lanci Konzum, Plodine i NTL još ne istrčavaju i protuudar čuvaju za ljeto i jesen. Nakon jeftinijih sladoleda najnovija Lidlova ‘Unija niskih cijena' donosi tako sniženja suhomesnatih proizvoda za 10 do 17%, upravo onih od kojih se Hrvatska dosad štitila visokim uvoznim carinama i do 40%. Predsjednik uprave Koestlina Krešimir Pajić uvjeren je da će 25% tvrtki u prehrambenoj industriji bankrotirati, 25% promijeniti vlasnika, a opstat će oni koji su ranije izašli na inozemna tržišta.

- Slijedi nam primjer Mađarske, u kojoj su ulaskom u EU cijene hrane pale 30 do 40%, što je u jednu ruku i dobro jer ljudi u nas više neće kopati po kontejnerima - kaže Pajić komentirajući i najnoviju situaciju između Kraša i Kauflanda. Kraš je zatražio od ministara Linića i Jakovine da ga zaštite od izbacivanja njegovih proizvoda s polica tog trgovačkog lanca. Domaći proizvođači i inače očekuju da inspekcije kontroliraju kvalitetu uvozne robe. - Kaufland je jači i od hrvatske države. Što im može jedan hrvatski ministar - pita Pajić ističući da se u domaćoj prehrambenoj i konditorskoj industriji, nažalost, sve svodi na to imaš li robu i kontakte da je prodaš ili nemaš.

U očekivanju još veće konkurencije na domaćem tržištu, u Koestlinu su sretni što su svoj izvoz povećali na 60%, jednako kao i varaždinska Koka, koja put do inotržišta gradi gotovo dva desetljeća i lani je izvoz povećala dodatnih 7%. No činjenica je da će se, poglavito u mesnoj i mliječnoj industriji, teško othrvati uvoznim proizvodima poput mesa i mesnih prerađevina, sireva... koji su i uz visoke zaštitne carine preplavljivali hrvatsko tržište jer se nisu poduzimale nikakve druge mjere da bi se smanjio uvoz.

Kratkoročan pad cijena?

- Treba težiti većoj proizvodnji i konkurentnosti. Pod pritiskom trgovačkih lanaca sigurno će doći do pada cijena. No dugoročno, cijene i u Europi i u nas moraju pratiti trendove koji trenutačno govore u prilog njihova rasta. Cijena svinjske polovice na EU se tržištu gotovo udvostručila od 2000. - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. A kako hrvatska prehrambena industrija nema novca za međunarodni marketing - procjenjuje se da bi za to trebalo 50 milijuna eura - preostaje joj samo da se bori za opstanak na domaćem tržištu. Temeljno je pitanje hoćemo li zadržati svoju dodanu vrijednost ili će je uzeti netko drugi, kaže jedan naš prehrambeni stručnjak.

Kad ulaskom u EU padnu carine do 50% stradat će i hrvatski vinari, to više što EU ima i posebne ugovore s Čileom o niskim carinama na vina do 10%. Prosječne carine za čokoladu dosad su bile 15% plus bescarinska kvota od 2410 tona. No, ako smo samo lani uvezli 18.000 tona čokolade, kako li će to izgledati kad padnu carine? Imamo 30 velikih i 60-ak malih mlinova, od kojih će s uvoznim brašnom posla biti samo za tri, a uvjeta za opstanak teško će imati i šećerane s prosječnom i skupom proizvodnjom od 7 tona po hektaru u nas, a 12 tona u EU. Jedino što proizvodnja piva, vode i sokova nije upitna zbog voluminoznosti robe koju je teško transportirati. Ugrožene su i uljare...