Iako se situacija u kojoj Croatia Airlines ide prema bankrotu i nestanku čini bezizlaznom, postoje rješenja za spas hrvatske komercijalne avijacije i njezino stavljanje na zdrave osnove.Svoj plan spašavanja hrvatske nacionalne aviokompanije ponudio je njezinim vlasnicima - državi, odnosno hrvatskoj Vladi - još prošle jeseni ekspert za zrakoplovni manadžment hrvatskog porijekla Nino Borić koji je osnivač i vlasnik američke tvrtke AviaNova LLC specijalizirane za komercijalne i financijske aspekte poslovanja zrakoplovnih kompanija.

Kroz više od 25 godina rada u zrakoplovstvu na međunarodnom tržištu Borić je stekao brojna znanja i iskustva ne samo iz svoje uže specijalnosti nego i iz održavanja zrakoplova, operacija, zemaljske operative i drugih segmenata poslovanja aviokompanija. AviaNova LLC bazirana je u Miamiju (Florida), no najaktivnija je na tržištima Azije te središnje i istočne Europe, a i članica je brojnih zrakoplovnih udruga, piše Večernji list.

Borić kaže da su moguća dva scenarija spašavanja CA. Jedan je da se nastavi sa spašavanjem kompanije tako da se dovede strani menadžment sposoban konsolidirati tvrtku, koju bi onda država kao vlasnik ponudila na prodaju. Ističe da su nacionalni prijevoznici u državnom vlasništvu dinosauri kojima slijedi odumiranje s obzirom na to da živimo u dobu kada se nude brojni letovi niskotarifnih prijevoznika s aerodroma diljem Europe i po deset puta nižim cijenama od mrežnih prijevoznika kao što je Croatia Airlines.

'Otežavajuća je okolnost za ovaj model to što EU ograničava da država kao vlasnik financijski pomaže CA i kad bi imala raspoloživa novca. To znači da moraju sami podmirivati sve preostale i buduće obaveze, uključujući otplatu zrakoplova, te uz to dodatno uštedjeti pola iznosa primljene pomoći od države', objašnjava Borić.

Dodaje da se sve to događa u okruženju nemilosrdne konkurencije uz obavezu smanjenja flote i broja linija, a time i prihoda, te je veliko pitanje može li se takav projekt uspješno završiti. Čak i da se to ostvari, privatizacija je vrlo neizgledna. Upozorava da su sve istočnoeuropske državne kompanije na prodaju, a malo je kupaca na tržištu. Usto, navodi Borić, europske kompanije mogu bez ograničenja letjeti iz svake europske zemlje u Hrvatsku, stoga nemaju razloga investirati u CA.

Istodobno neeuropski investitori ne mogu postati većinski vlasnici aviokompanija, a i CA je svim ozbiljnim stranim prijevoznicima nezanimljiva zbog veličine i ograničenog potencijala. Borić kaže da se čak i veće kompanije kao poljski LOT ili portugalski TAP ne mogu prodati po prihvatljivoj cijeni vlasnicima i tako se problematično poslovanje rasteže unedogled do bankrota.

S obzirom na to da je opstanak CA upitan, a onda je neizvjesna i budućnost hrvatske komercijalne avijacije, prema Borićevu mišljenju treba napraviti potpunu reorganizaciju CA. To je AviaNova i predložila prošle jeseni članovima Nadzornog odbora i upravi.

'Reorganizacija CA bi se provela osnivanjem hibridne aviokompanije po modelu javno-privatnog partnerstva kao mješavine poslovnih modela niskotarifnih i čarterskih zračnih prijevoznika usmjerenih na tržište Hrvatske i Mediterana tijekom cijele godine, s posebnim naglaskom na posezonu, a ne samo ljeti kad većina stranih prijevoznika nahrupi po svoj dio profita', predlaže Borić. Kao osnivače takve kompanije vidi s jedne strane poduzeća vezana uz turizam - hotelijere, turoperatore, veletrgovce hranom - dok bi s druge strane država ušla u kompaniju tako da unese zrakoplove tipa airbus.

Time bi se troškovi poslovanja značajno snizili i postali konkurentni drugim niskotarifnim prijevoznicima jer je tako, upozorava Borić, opstanak jedino moguć. Dodaje da je s umjerenim očekivanjima bez ikakve megalomanije, ali uz neograničenu mogućnost rasta, realno očekivati da će ta nova kompanija privući značajan dio tržišta potičući razvoj turizma i ekonomskih aktivnosti te tako postati inkubator hrvatskih zrakoplovnih stručnjaka; u suprotnom će i ta djelatnost odumrijeti u Hrvatskoj.

'Krajnje je vrijeme da se pokrene akcija za spas hrvatske komercijalne avijacije, stoga pozivam sve mjerodavne institucije, zrakoplovne stručnjake i entuzijaste, bez obzira na politička opredjeljenja, da stave glave skupa i uključe se u inicijativu. Propustimo li ovu prigodu teško je vjerovati da će ikada više biti druge, jer inozemna konkurencija pomno prati razvoj situacije i čeka priliku da potpuno zauzme hrvatsko nebo, baš kao što se to dogodilo u Mađarskoj', kaže Borić.

U slučaju da se vlasnik ne odluči ni za jednu od tih opcija izgledno je da će CA, ako i uspije prebroditi ove teškoće uz Božju pomoć, smatra on, postati mali regionalni operator pokrivajući mrežu letova sa svih glavnih aerodroma u Hrvatskoj prema Lufthansinim hubovima - Frankfurtu, Münchenu, Zürichu i Beču. I to tako dugo dok to odgovara stranom partneru, jer vidimo kako će završiti dugogodišnji Lufthansin partner Augsburg Airways kojem je najavljen prekid suradnje te mu u listopadu slijedi gašenje. A za ono što se sad događa u CA, nagli odlazak na bolovanje brojnih stjuardesa, štrajkovi..., Borić kaže da nije iznenađenje za poznavatelje poslovanja zrakoplovnih kompanija u teškoćama.

'Dugoročni efekti tih zbivanja pogubni su za kompaniju, putnici više nisu sigurni hoće li njihov zrakoplov krenuti ili ne, a sezona je na pragu. Situacija može vrlo lako još ozbiljnije eskalirati ako se uskoro ne postigne dogovor sa svim sindikatima, a pritom prije svega mislim na pilote i kabinsko osoblje, No, ni to neće trajno riješiti situaciju', kaže Borić.

Prema njegovu mišljenju, u upravu CA trebali bi doći strani menadžeri jer ljudi potrebnih kvaliteta za te funkcije u Hrvatskoj jednostavno nema.'Iskreno govoreći, ne znam nikoga u Hrvatskoj i okruženju tko bi imao sve ili barem većinu nužnoga za uspješno upravljanje aviokompanijom u restrukturiranju. U zrakoplovstvu jedino prolazi stručnost, podobnost mora biti na samom kraju liste, a u tome vlasnici nacionalnih kompanija najčešće griješe', ističe Borić.

Kao odličan primjer navodi aviokompaniju Air Malta, za koju je njezin vlasnik - vlada Malte - nakon javnog natječaja unajmio na četiri godine glavnog izvršnog direktora, Britanca sa svjetskim iskustvom Petera Davisa, i njegov tim od četiri ključna izvršna direktora kojima je cilj restrukturiranje kompanije i vraćanje profitabilnosti. Danas se, na pola puta, navodi Borić, već vide prvi pozitivni rezultati, djelatnici su nakon inicijalnih otpora shvatili da upravljački tim znade što radi i ima jasnu viziju kamo vodi kompaniju, a u skladu s planom restrukturiranja koji je, naravno, odobrila Europska komisija.