Nakon što je guverner HNB-a Boris Vujčić najavio povećanje rezervacija loših plasmana banaka na oko 50 posto, što prema procjeni viceguvernera Damira Odaka traži dodatnih četiri milijarde kuna, ministar Linić objavio je dugoočekivani prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, čija bi primjena bankare mogla stajati oko 550 milijuna kuna godišnje, procijenjeno je, piše novilist

Ta primjena pokriva najvažnije promjene za banke, a odnosi se na smanjivanje maksimalne kamate na minuse za jedan postotni bod, potom smanjivanje iznosa samih minusa građana na razinu jedne prosječne plaće, te vraćanje kamata na kredite u švicarcima na početne razine.

Intenzitet lobiranja

Ministar je kazao i da je prvotna ideja bila da se svi devizni krediti vrate na staro, no u HNB-u su procijenili da bi to bilo preveliko opterećenje za banke, pa se ostalo na švicarcima. Bankari zasad šute, iz HUB-a su poručili samo toliko da njihove radne skupine proučavaju nacrt prijedloga zakona, te će kad prouče sve detalje, sudjelovati u javnoj raspravi.

No, da bankari nikako nisu bili pasivni kada je u pitanju potrebni rast rezervacija na kredite koji se mahom oslanjaju na kolaterale u vidu nekretnina, potvrdio je prošli tjedan Vujčić, iznenađen, kaže, intenzitetom lobiranja protiv povećanja rezervacija, i to na način da se neistinito napuhavao utjecaj povećanja rezervacija na bilance banaka, opisao je.

Da je potrebno povećati postojeće rezervacije kredita, u HNB-u su procijenili prije svega temeljem činjenice da je dio plasmana osiguran kolateralima u vidu nekretnina, a to je tržište kompletno zamrznuto. Promet stanovima lani je pao na četvrtinu prijekriznog, a promet građevinskim zemljištima na svega petinu. Obrtaj je tako slab da jedna nekretnina u prosjeku vlasnika promjeni kroz 200 godina, a trguje se donekle tek velikim, prvoklasnim nekretninama, dok je masovna prodaja gotovo posve zamrla.

Stabilnost sustava

Sve to HNB je potaknulo na kreiranje hipotetskih scenarija potencijalnih gubitaka banaka pri čemu je bazni onaj da rezervacije trebaju dodatno povećati za oko 4 milijarde kuna, što je razina prosječne godišnje bankarske bruto dobiti ili oko 6 posto kapitala banaka, opisao je Odak.

Rast rezervacija u proteklim je godinama već dosta stanjio bruto dobit banaka, no ona je i dalje visoka: lani je primjerice iznosila 3,5 milijardi kuna, a godinu prije 4,6 milijardi, što znači da je godišnji pad 25 posto. Spekulira se da bi se nove razine rezervacija mogle uvesti u drugoj polovici godine pa bi ih bankari mogli osjetiti već na ovogodišnjim rezultatima.

Vujčić je objasnio kako je u budućnosti moguće da će se kapitalna adekvatnost banaka postupno smanjivati, pa pokrivenost loših plasmana rezervacijama, kaže, treba postupno povećati prema 50 posto kako bi se održala visoka otpornost banaka i financijska stabilnost sustava.

NL/eZd