Hrvatska zasad ne može očekivati da će joj ulazak u EU pomoći pri izlasku iz gospodarske krize. Nema ozbiljnih znakova da gospodarstvo Unije izlazi iz recesije u koju je ponovno kliznulo tijekom prošle godine, piše novilist

Poslovne aktivnosti poduzeća u 17 članica eurozone (indeks PMI) prestale su padati, ali to još ne znači da će europsko gospodarstvo u drugom kvartalu ove godine izaći iz minusa, procijenio je financijski servis Markit tijekom svibnja.

Nezaposlenost u 17 članica eurozone u travnju se popela na najvišu razinu od Drugoga svjetskog rata i iznosi 12,2 posto. U cijeloj Uniji bez posla je rekordnih 26,6 milijuna ljudi, prema Eurostatu.

Dok traje ekonomska i socijalna kriza, vođe u EU počeli su se svađati i polemizirati - što ukazuje i na sve dublju političku krizu u Uniji. Francuski predsjednik i premijer prošlog su se tjedna pobunili protiv Europske komisije, tvrdeći da ona ne može »diktirati« toj zemlji kako će provoditi reforme.

Komisija je vladi u Parizu nedavno ublažila mjere proračunske štednje, ali joj je povjerenik Ekonomske komisije Olli Rehn istodobno javno propisao konkretne mjere za snižavanje cijene rada francuskih radnika te za reformu mirovinskog sustava.

Treba poboljšati konkurentnost francuskog gospodarstva, koja pada već 20 godina, dao je do znanja i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso .

- Francuska će reforme provesti na svoj način, odgovorio im je premijer Jean-Marc Agrault. Način na koji će se reforme provoditi spada »u odgovornost francuske vlade i države, inače neće biti nacionalnog suvereniteta«, upozorio je predsjednik Francois Hollande.

Olli Rehn je odvratio kako je »zadivljen« time što Francuska »jedan dan naglašava potrebu ekonomskog upravljanja eurozonom, a drugi dan kritizira Europsku komisiju zbog njezinih utemeljenih preporuka«.

Francusku pobunu protiv mjera štednje koje zagovaraju Bruxelles i Berlin, ljutito su komentirali visoki dužnosnici njemačke Kršćansko-demokratske unije.

Pada podrška građana

Dok vođe Njemačke i Francuske spominju planove za čvršće povezivanje eurozone i EU, stvarnost ide sasvim drukčijim tokom. Prema svibanjskom istraživanju američkog centra Pew Global, Europska unija izgubila je podršku većine građana svojih članica. Prije godinu dana povoljno mišljenje o EU imalo je 60 posto ispitanika u članicama, a ovog proljeća potpora Uniji pala je na prosječnih 45 posto. Najveće razočarenje dogodilo se u Francuskoj u kojoj je potpora Uniji pala na 41 posto.

Andreas Schockenhoft je rekao da je stalište Hollandea »u suprotnosti s duhom i slovom europskih sporazuma i ugovora«, te da »netko tko tako govori uzdrmava temelje EU«. Njegov kolega Michael Fuch izjavio je da upravljanje na razini EU »ne može biti djelotvorno ako velika zemlja poput Francuske kaže da će raditi što želi«.

Istodobno, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik čuvaju se javnih polemika. Političke pukotine između Pariza i Berlina sve su očitije, ali promatrači vjeruju da Merkel i Hollande žele pokazati kako francusko-njemačka suradnja - koja je uvijek bila ključna za opstanak i budućnost EU - i dalje normalno funkcionira.

Znakovito je, međutim, da su Merkel i Hollande prošlog tjedna dogovorili odgodu planova za produbljivanje ekonomske i monetarne unije, prema portalu EurActiv. O budućnosti eurozone raspravljat će se tek nakon redovitih izbora za europske institucije, koji se održavaju za godinu dana.

Merkel i Hollande smatraju da je za budućnost eurozone potrebno »osigurati demokratsku prirodu odluka«.

Gospodarska recesija se osjeća u cijeloj eurozoni, ali novost je da sve više zahvaća upravo Francusku, koja je proteklih godina natprosječno odolijevala krizi i držala glavu iznad vode, za razliku od Italije ili Španjolske.

Prema Markitu, poslovni pokazatelji u eurozoni trenutačno su najgori u Francuskoj, što bi moglo dodatno otežati oporavak cijelog europskog gospodarstva.

NL/eZd