Zbirno, ukupni plasmani banaka u prva su četiri mjeseca rasli 3,4 mlrd. kuna, što je prva naznaka oporavka kreditiranja

Samo je Španjolska na kraju ožujka 2013. bila lošija od Hrvatske u kreditiranju poduzeća, s padom od oko 18 posto. Kod nas je godišnja stopa smanjenja kredita iznosila gotovo 10 posto, dok je tek pet zemalja EU zabilježilo porast kredita, među kojima najviše Švedska, oko osam posto. Pokazuju to podaci drugog HUB-ova pregleda, usporedbe bankarskog poslovanja Hrvatske i EU, piše vecernji.hr

Korekcija podataka

Najvažniji razlog za snažan pad kredita poduzećima analitičari Hrvatske udruge banaka vide u isknjiženju kredita brodogradnji i izdvajanju loših plasmana Hypo banke u posebnu tvrtku pa, korigiran za te podatke, pad zapravo iznosi oko 0,5 posto, po čemu smo u "zlatnoj" sredini. U sredini smo i po kreditiranju stanovništva, gdje nam je godišnji pad od 1,18 posto, što je ispod prosjeka eurozone, jednako udaljen od najgore Letonije s padom od gotovo deset posto i najbolje Švedske s rastom većim od 11 posto. Zbirno, ukupni plasmani banaka u prva su četiri mjeseca rasli 3,4 mlrd. kuna, što je prva naznaka oporavka kreditiranja, no još uvijek znatan dio kredita otpada na državu.

Kad su posrijedi kamate, iz HUB-a poručuju da smo "u intervalu" eurozone, no u stambenim kreditima s prosječnom kamatom od 5,31 posto zapravo smo na gornjoj granici najviših kamata. Skuplji su samo Portugal i Slovačka, dok je najniži interval nešto iznad 2,5 posto. U vrhu smo najskupljih i po kamatama na dopušteno prekoračenje, a više od naših 11,55 posto u eurozoni imaju još samo Estonija i Irska. Dok je kreditiranje potrošnje u eurozoni prilično poskupjelo, naših je prosječnih 8,57 posto jeftinije nego u Estoniji, Slovačkoj i Španjolskoj.

Povijesni maksimum

Gornji rub najskupljih probijali smo u kreditiranju poduzeća više puta u krizi, a sad smo sa 6,74 posto kod kratkoročnih kredita na gornjem rubu, jednako kao i kod dugoročnih kredita sa 5,88 posto. Dok su kamate na dugoročne depozite u eurima 2009. i 2010. bile iznad prosjeka eurozone, sad su s četiri posto u blagom padu, a više nude banke u Grčkoj i Sloveniji.

Ono čime se hrvatski bankarski sustav uistinu može pohvaliti visoka je adekvatnost kapitala od 20,6 posto, najviša u Europi, a znatno veća i od SAD-a i Izraela koji su također u usporedbi. No, da bi se ona postigla, jako se puno dokapitaliziralo i rezerviralo te je udio rezervacija u operativnom dohotku banaka dosegnuo 50 posto, povijesni maksimum od 2000.

Stope profitabilnosti banaka stoga su pale: povrat na kapital sa 4,8 posto na kraju 2012. na 4,2 posto u prvom kvartalu 2013., povrat na aktivu sa 0,68 na 0,60 posto. No nije to baš loše u usporedbi s razvijenim zemljama; uz rame smo SAD-u, Izraelu i Bugarskoj. Zabrinjavaju loši krediti, udio kod tvrtki veći je od 26 posto, kod građana oko 9,5 posto. Gore su Grčka, Irska, Litva, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Slovenija.

VL/eZd