Ovo je prvi put da i institucije, kao MMF, Europska komisija, Hrvatska narodna banka, vjeruju u blagi oporavak Hrvatske, istaknuo je u petak u Opatiji potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić komentirajući prognoze rasta BDP-a u ovoj godini.

Sudjelujući u raspravi o mogućnostima ostvarivanja značajnijeg gospodarskog rasta na kraju dvodnevne 17. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište, Grčić je kazao kako prognoze rasta BDP-a za ovu godinu vesele.

Sve su korekcije, nakon šest godina krize, prvi put išle prema gore, kaže Grčić koji vjeruje da će rast BDP-a biti i bolji od 0,4 posto (koliko iznosi procjena HNB-a).

Svi indikatori za 2015. govore o dobrim pokazateljima, raste potrošnja, najviše zbog Vladinih mjera, ustvrdio je.

Najvećim utegom ocijenio je građevinski sektor, koji je bio u velikom padu, a sada se stabilizira, idu novi projekti u infrastrukturi i privatnom sektoru.

Grčić je u raspravi, među ostalim, rekao da je put Hrvatske u EU trajao predugo, da nije imala na raspolaganju sve instrumente EU-a u sređivanju stanja, da su se stoga politike ponašale prema nahođenju i da je to jedan od razloga zašto se Hrvatska nije uspjela priključiti.

Naveo je da se procjenjuje da EU fondovi utječu na gospodarski rast od 0,8 do 2,5 postotna boda, da su uz pomoć fondova u nekim zemljama napravljena čuda te da bi Hrvatska tako danas bila barem u nekadašnjoj poziciji. Ali, nakon nekoliko godina reformi, stvari se miču, prvi pomaci vidljivi su već u prethodnoj godini, zaključio je.

Govoreći o slučaju HBOR-a ocijenio je da u toj banci nije bilo sreće s kadrovskim rješenjem, da u drugoj polovici godine nije bilo pomaka u kreditnoj aktivnosti prema privatnom sektoru te da su stoga povećani krediti javnom sektoru.

Hrvatska izgubila korak

Nikakav pritisak nije odredio sudbinu donedavnog predsjednika Uprave, nego loši rezultati u prvih devet mjeseci, naglasio je i dodao da su bili sporni i brzina reakcije i način komunikacije.

Raspravu je moderirao ekonomski analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je ocijenio da je Hrvatska izgubila povijesni priključak sa sličnim zemljama srednje Europe te da gubi i s baltičkim zemljama i sličnim susjednima zemljama.

Sve projekcije relevantnih institucija ukazuju na daljnje udaljavanje Hrvatske i povećanje rizika u odnosu na promatranu skupinu zemalja, ustvrdio je.

Lovrinčević je spomenuo i podatke o nestajanju radnih mjesta, ali i nezaposlenih, a Grčić ocijenio da je bolja metoda mjerenja zaposlenosti, jer ima širi obuhvat. Nezaposleni su samo oni koji aktivno traže posao, rekao je istaknuvši da je tek u 2014. došlo do oporavka na tržištu rada.

Član Uprave Francka Josip Budimir smatra da monopolistička javna poduzeća treba zadržati u rukama države, ali ih treba preustrojiti, trebaju biti usmjerena ne na profit nego na usluge građanima po najprihvatljivijim cijenama, uz sigurnost poslovanja.

Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ocijenio je da rješenja u financijskim okvirima nema te da većina novca mora podupirati razvoj gospodarstva.

U Hrvatskoj nema isplativosti, stoga ni investicija, postojeći kapaciteti se ne koriste ili smanjuju, a struktura naših investicija je kriva, u neproduktivnu imovinu, rekao je Jurčić naglasivši da treba povećati proizvodnju postojećih kapaciteta.

Predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Dragan Kovačević ukazao je na nedostatak kvalificirane radne snage, kazavši da je problematična struktura nezaposlenih.

Smatra da osnivanje energetskog holdinga ima smisla i da bi se trebalo razmišljati o logističkoj zajedničkoj upravi.

Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za razliku od Jurčića koji smatra da drugi mirovinski stup treba ukinuti, drži da bi ukidanje tog stupa bio veliki korak unazad.