Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dalje ćemo imati pekmez, ali ne i marmeladu kakvu danas poznajemo. Pristupanje EU donosi značajne promjene u kategorizaciji voćnih proizvoda na tržištu, piše vecernji.hr

Od 1. srpnja, naime, na snagu stupa Pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu (NN 94/11) koji je u potpunosti usklađen s europskom direktivom i ubuduće će raspoznavati osam kategorija proizvoda - džem, ekstra džem, žele, ekstra žele, marmeladu, žele-marmeladu, zaslađeni kesten pire te pekmez - čemu se ovih dana prilagođavaju i svi hrvatski proizvođači na čelu s Podravkom.

Priznati samo citrusi

Marmelada je, primjerice, proizvod odgovarajuće želirane konzistencije proizveden od jedne ili više vrsta agruma, odnosno citrusnog voća: voćne pulpe, voćne kaše, voćnog soka, vodenog ekstrakta i kore, te šećera i vode. Količina citrusnog voća upotrijebljenog za proizvodnju 100 g konačnog proizvoda ne smije biti manja od 20 g, od kojih je najmanje 7,5 g iz unutarnjeg dijela ploda. To znači da dosadašnja Podravkina marmelada od šipka, miješanog voća, marelice, aronije, višnje, šljive, brusnice..., kao i proizvodi istog imena drugih proizvođača, više ne mogu nositi taj naziv jer je rezerviran za proizvode od limuna, naranče, grejpa... Njihove će marmelade tako promijeniti naziv u džem, uz decentni redizajn etiketa na proizvodima. No neprijeporna kvaliteta s visokim udjelom voća i dalje ostaje, poručuju iz Podravke.

Marko Marić, Podravkin menadžer za kategoriju hrane za doručak, potvrđuje da će sve Podravkine marmelade od 1. srpnja 2013. postati džemovi, s obzirom na to da do sada nisu imali citrusnih. Najprodavanija miješana marmelada koprivničkog prehrambenog diva zvat će se tako džem od miješanog voća, a od ostalih "voćnih" proizvoda na tržištu će se naći ekstra džemovi, pekmezi ili pak voćni namazi od naranče i smokve - ukupno više od 100 različitih proizvoda u maloprodaji, koji su Podravki priskrbili lidersku poziciju na domaćem i tržištima jugoistočne Europe i brojne međunarodne nagrade.

Doznajemo kako pekmez od šljiva, primjerice, ne mora mijenjati naziv jer su hrvatski pregovarači uspjeli uvjeriti Bruxelles da je ta kategorija proizvoda, koju EU direktiva dotad nije poznavala, naš tradicionalni proizvod.

Pekmez od bistrice

To potvrđuje i titula "Izvorno hrvatsko" Hrvatske gospodarske komore za Podravkin pekmez od šljiva. Marić kaže kako je taj pekmez, koji je i jedan od njihovih najprodavanijih proizvoda, na tržište lansiran još 1947. Uglavnom se radi od šljive bistrice koje najviše otkupe od lokalnih proizvođača i kooperanata te je, kao i "know how" domaći proizvod. Na 100 g proizvoda ide 160 g šljiva i vrlo mala količina dodanog šećera, objašnjava Marić.

Ukupno pak iz Podravke godišnje na tržište stave oko 4 milijuna kilograma proizvoda od prerađenog voća, a u planu su, doznajemo, i novi proizvodi za tržište, među kojima bi se mogle naći i "prave", citrusne marmelade, kao i kampanje edukacije potrošača o zdravim prehrambenim navikama.

VL/eZd