Naša poduzeća nastavit će gubiti kupce ne samo zbog pojeftinjena hrane iz EU, nego i zbog poskupljenja hrvatskih proizvoda koje se očekuje nakon 1. srpnja

Hrvatski proizvođači hrane počeli su naglo gubiti ravnotežu. Na policama prodavaonica u Hrvatskoj sve je više uvozne, a sve manje domaće hrane, piše novilist

Tvornice prehrambenih proizvoda počele su gubiti kupce u zemlji i inozemstvu, zbog pada potrošnje i zbog sve oštrijih stranih konkurenata. Iako Hrvatska još nije ušla u EU, njezina prehrambena industrija već postaje žrtva otvorenog tržišta.

Prehrambena industrija u proteklih je nekoliko godina stalno povećavala izvoz, po stopi od pet do 13 posto godišnje. Međutim, od siječnja do travnja ove godine taj se trend preokrenuo: izvoz naših proizvođača hrane strmoglavio se za 17,2 posto, ili na 1,39 milijarda kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, uvoz prehrambenih proizvoda porastao je na 3,07 milijarda kuna, ili za 6,6 posto u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.

Agresivni strani lanci

Ta će se neravnoteža, nema sumnje, dodatno pogoršati nakon 1. srpnja, kad se ukidaju carine na uvoz proizvoda iz zemalja EU. Strani trgovački lanci od svibnja su u hrvatskim medijima počeli s reklamama koje potiču građane na kupnju jeftinije uvozne hrane, što se i očekivalo. Primjerice, u svibnju se najviše reklamirao uvozni sladoled, što bi tijekom ljeta moglo ugroziti Ledo, jednu od najprofitabilnijih Agrokorovih tvrtki, koja je donedavno proizvodila gotovo četiri petine industrijskog sladoleda prodanog u našoj zemlji.

Prehrambena je industrija u protekle četiri godine dobro odolijevala krizi. Nije gubila tlo pod nogama, unatoč tome što se promet u maloprodaji od 2009. godine strmoglavio za petinu, a ukupna industrijska proizvodnja pala je za 16,4 posto, prema podacima HGK. Hrana je, naime, ono posljednje čega se građani odriču. Međutim, od 2012. godine situacija se promijenila.

- Čini se kako su poduzeća u industriji hrane i pića tek u prošloj godini počela drastično osjećati posljedice ekonomske krize, ocjenjuje Zoran Aralica iz Ekonomskog instituta u najnovijoj sektorskoj analizi »Hrana i piće«. Aralica upozorava da su proizvođači hrane i pića od siječnja do travnja smanjili proizvodnju za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a broj zaposlenih za oko šest posto.

Poznato je da Hrvatska uvozi gotovo dvostruko više hrane nego što je sama izveze. Tijekom godina krize, uvoz prehrambenih proizvoda bio je 85 do 95 posto veći od izvoza, prema podacima DZS-a. Međutim, u prva četiri mjeseca ove godine ta se neravnoteža dramatično pogoršala, pa je uvoz prehrambenih proizvoda bio 120 posto, ili 2,2 puta veći od izvoza.

Skresan izvoz u CEFTA-u

Naša poduzeća nastavit će gubiti kupce ne samo zbog pojeftinjena hrane iz EU, nego i zbog poskupljenja hrvatskih proizvoda koje se nakon 1. srpnja očekuje u članicama CEFTA-e: BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Moldaviji. Hrvatski izvoznici morat će u tim državama plaćati carine. Nevolja je u tome što se već u prva četiri mjeseca ove godine ukupni hrvatski izvoz smanjio za 5,5 posto, a u zemlje CEFTA-e srozao se za neočekivanih 11,7 posto.

- Neće mi biti lako. Prošlu smo godinu prvi put završili s gubitkom, a uskoro će nas stići i nove carine na naše proizvode, koje će u BiH iznositi oko 20 posto, a u ostalim zemljama CEFTA-e oko 15 posto, požalio nam se ovih dana jedan hrvatski izvoznik.

Zoran Aralica smatra da će se domaći proizvođači hrane morati povezivati. Prema njegovu mišljenju, izgledan scenarij događaja je »udruživanje poduzeća u cilju jačanja njihova konkurentskog položaja«.

NL/eZd