Ova presuda je dobra za potrošače jer pokazuje da mogu uspjeti u zaštiti svojih prava, ali u cjelini gledajući nije dobra ni za građane, ni za bankarski sustav

Budu li banke dužne kredite u "švicarcima" pretvoriti u kunske po tečaju i po kamatama za kredite u francima na dan podizanja tih kredita, neke će milijarde kuna štete pretrpjeti teže, a neke lakše, no u jedno možete biti sigurni, te štete neće pretrpjeti njihov kapital, nego ćemo ih platiti visokim kamatama na sve ostale kredite, pa nam ni u EU-u neće dugo biti jeftinijih kredita ni za građane ni za poduzetnike, piše slobodnadalmacija

Rekao nam je to analitičar Damir Novotny dan poslije presude Trgovačkog suda u Zagrebu u korist udruga Potrošač i Franak koje su pokrenule kolektivnu tužbu protiv osam banaka. U presudi stoji da su od 2004. do 2008. banke zaključivale ugovore o kreditima u francima koristeći nepoštene odredbe prema kojima je kamatna stopa promjenjiva jednostranom odlukom banke, te da banke i klijenti nisu pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre promjene kamata i metodu njihova izračuna, što je u suprotnosti s odredbama dvaju zakona: o zaštiti potrošača i o obveznim odnosima.

Promjena ugovora

Uz to, nisu u cijelosti informirale klijente o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke. Povreda kolektivnih interesa i prava potrošača traje i dalje, stoji u presudi kojom je Zagrebačkoj, Privrednoj, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria, OTP, Splitskoj i Sberbank, nekadašnjoj Volksbank, naloženo da u roku od 60 dana potrošačima ponude promjene ugovora o kreditima uz glavnicu izraženu u kunama na dan zaključenja kredita i po tadašnjem tečaju i fiksnu kamatu u postotku koji je bio naveden na dan sklapanja ugovora. Uz to je bankama zabranjeno ovakvo ili slično postupanje ubuduće.

Mnogi komentiraju da se ova presuda, kad bi postala pravomoćna, može odraziti i na kredite u eurima i kunama jer su i na njih banke kamate mijenjale jednako kao i na franke, bez egzaktno dogovorenih parametara. A presuda je, čini se, mnogima dala misliti, no svima je jasno da neće biti jeftina ako postane pravomoćna.

Banke mogu, prema nekim procjenama, ostati kraće za 14 do 18 milijardi kuna, što je šteta koja bi nastala padom njihove imovine koja bi se dogodila poništenjem promjene tečaja, a smanjili bi se mjesečni priljevi po otplati kredita...

Novotny nam kaže da su u javnosti prevladale emocije i gnjev na banke kod građana i nekih ekonomista koji romantičarski zagovaraju nacionalnu valutu, a mi smo ušli u EU te bi nam uvođenje eura riješilo probleme kredita s valutnim klauzulama i štednje vezane uz stranu valutu. Prema njemu, nije realno zagovarati ukidanje valutne klauzule na kredite, a istodobno je željeti za štednju.

- Ovo je kompleksan problem koji se ne može samo tako riješiti jednom presudom. Da parafraziram premijera Milanovića, s ovom bi se presudom moglo dogoditi da se umjesto lisice istjera King Kong. Jer, nije logično da se krediti u francima denominiraju u kunske na dan podizanja kredita, ali da ostane kamata kakva je vrijedila za franke na taj dan. Ne možete imati kunske kredite po kamatama za franke, a u ono su vrijeme kunski krediti bili dvostruko skuplji od kredita u "švicarcima". Budu li kamate za denominirane kredite u visini kamata za tadašnje kunske kredite, moglo bi se dogoditi da banke puno bolje prođu i da ne budu uopće dužne ikakav povrat dužnicima.

Udar na gospodarstvo

Sasvim drukčiji pristup ima dr. Ljubo Jurčić koji veli da se pitanje šteta koje bi banke mogle pretrpjeti postane li prvostupanjska presuda pravomoćna lako da riješiti:

- Hrvatska narodna banka može promijeniti stup adekvatnosti kapitala i tako sačuvati bankovni sustav. No, onda se mora promijeniti monetarna politika u kojoj ovih godina svi propadamo, a dobro je samo bankovnom sustavu koji je pridonio uništavanju gospodarstva. Ova je presuda pljuska HNB-u koji je proizvođač kuna, a prema našem zakonu naš je novac kuna, a ne franci ili euri.

Fiksiranjem tečaja prema euru banke su bile zaštićene i ciljale su profit, kamate i troškove koji nisu imali veze s realnom gospodarskom situacijom u Hrvatskoj.

Svaka banka u sustavu traži što manji gubitak i što veću zaradu, dok Vlada i HNB koji upravljaju našim monetarnim sustavom žive u virtualnom svijetu i njihov je istočni grijeh što su se počele financirati tuđim novcem. To je Grčku bacilo na koljena - ističe Jurčić i dodaje da je danas bankama najbolje da se nagode sa svojim klijentima.

- Ova presuda je dobra za potrošače jer pokazuje da mogu uspjeti u zaštiti svojih prava, ali u cjelini gledajući nije dobra ni za građane, ni za bankarski sustav koji živi od povjerenja svojih klijenata.

Netko će ovo sve trebati platiti, a to smo svi mi. Još 2009. upozoravala sam i ne samo ja, da se u ugovorima o kreditima krše najmanje dva zakona i da je potrebno utvrditi parametre po kojima se kamate mogu mijenjati, a te parametre obje ugovorne strane moraju prihvatiti. Regulator, odnosno HNB, proteklih godina ništa nije napravio da zakonskim odredbama uredi bankovno tržište i uvede obvezu primjene ugovaranja domaće referentne kamatne stope koja jednakopravno štiti obje ugovorne strane. Onda bi šteta bila znatno manja nego što sada može biti - kaže nam Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije.

A proteklih nekoliko godina regulatori banaka i sudovi u susjedstvu, u BiH i Srbiji, presuđivali su i odlučivali o slučajevima franka i promjenjivih kamata u korist potrošača. Jedina pomoć koju su dužnici u francima svih ovih godina dobili i nije bila neka pomoć - u lipnju 2011. tadašnja je Vlada s bankama dogovorila balon-kredite za dužnike u "švicarcima".

Time je dužnicima omogućeno da kredit plaćaju po fiksnom tečaju od 5,8 kuna i da odgode plaćanje razlike rate tečaja. Do kraja 2012. tu je pomoć u cijeloj Hrvatskoj iskoristilo samo 25 ljudi. Ispada da je ta jedina pomoć dužnicima bila pravi fijasko.

SD/eZd