Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u razgovoru za Jutarnji list najavljuje novu mjeru za spas ekonomije.

Mjera "neradni petak" kojom se poslodavcima pomaže da prebrode trenutne teškoće u poslovanju skraćujući radni tjedan, pri čemu država radniku sufinancira dio plaće do iznosa prije no što mu je satnica smanjena, doživjet će sveobuhvatne promjene.

Uvođenje više neradnih dana u tjednu

- Dosadašnji je zakon tipičan primjer propisa koji se nije mogao provesti. Prijašnja Vlada nije imala ni volju da donese zakon koji bi se mogao provesti, rekao je Mrsić.

"U mjerama aktivne politike zapošljavanja postoji neradni petak, ali mi smo smatrali da tu mjeru treba riješiti zakonskim putem i omogućiti što većem broju poslodavaca da je koristi. Ovdje se ne radi o pitanju broja neradnih dana, nego o pitanju premoštenja vremena u kojem poslodavac nema posla, a zna da će za određeno vrijeme nastaviti uredno poslovati."

"Dakle, u sadašnjim okolnostima poslodavac ima jedini izbor da otpusti radnike i da ih ponovno zaposli kada se pokrene posao, što nije dobro ni za njega, ni za radnika. Stoga novim zakonom predviđamo da poslodavac zadrži radnike u radnom odnosu, da im se u tom vremenu kada ne rade isplaćuje dio plaće i da u tom razdoblju, ako je to potrebno, radnici mogu dobiti i novo obrazovanje za nove tehnologije koje će se razvijati u tvrtki u kojoj rade. Država, odnosno HZZ sredstva će uplaćivati na račun radnika, dok je poslodavac dužan uplatiti doprinose. Ako je potrebno dodatno obrazovanje radnika, to će osigurati HZZ."

To znači da poslodavac može skratiti radni tjedan i na samo dva dana, odnosno da slobodna mogu biti, ako je to potrebno, i tri dana u tjednu, primjerice i srijeda. To će ovisiti o procjeni poslodavca o kojoj će se očitovati HZZ. Sada smo u završnoj fazi, a primjena zakona je predviđena od 1. siječnja sljedeće godine.

Vladin pokušaj umjetnog održavanja zaposlenosti?

- Ovdje govorimo o tvrtkama koje nisu u predstečajnoj nagodbi ili stečaju. Štoviše, ova mjera i služi da one ne dođu u tu fazu. Vrlo je važno da su te mjere pohvalili i poslodavci i sindikalci. Vjerujte, nama nije u interesu umjetno zadržavanje radnih mjesta, nego da tvrtke koje trenutno upadnu u poteškoće ne dođu u stečaj jer će se proizvodnja u njima brzo nastaviti. Moram naglasiti i da je taj zakon namijenjen samo privatnim trvtkama u realnom sektoru, a ne i javnim poduzećima ili bankama.

- Prijašnji je zakon bio potpuno neprovediv. Trenutno ga koristi oko 670 radnika u samo četiri ili pet tvrtki. Najviše problema kod neradnog petka bilo je u provedbi jer su poslodavci morali prikupiti puno papira, ali i u kriterijima koje su morali ispunjavati.

Koliko će to koštati proračun?

- Kriteriji će biti vrlo jasni, a o iznosima sada ne bih govorio. Nije isto kada radnik prima samo naknadu dijela plaće ili se još nalazi i u sustavu obrazovanja.

JL/eZd