Hrvatsko obrtništvo može profitirati na zajedničkom tržištu, jer dobar zanatlija tražen je u cijeloj Europi. Ohrabrujuća poruka poslana je ovog tjedna s konferencije o perspektivi otvorenoj nakon 1. srpnja.

Problematična naplata, parafiskalni nameti ili varanje države i radnika? Za obrtnike u zapadnoj Europi uglavnom nepoznati pojmovi. U Nizozemskoj se nedavno u to uvjerio Zagrepčanin Borna Opačak, radeći kod rođaka koji ima soboslikarski obrt. Što se više radi, veći je i porez, no plaće su visoke, pa tko zna i hoće, može uspjeti, kaže nam ovaj 18-godišnjak.

"Obrtnici, znam jednog dečka, on je žbuker i zarađuje 8 do 10 tisuća eura na mjesec. Negdje opravda troškove, kupi neki automobil, smanji si ukupnu svotu novca i porez mu je manji, a zarađuje jako puno. Prilika je puno bolja i stanje je puno bolje nego u Hrvatskoj", otkriva Borna Opačak.Satnica u građevini je 35 eura, za strance nešto manja, ta je razlika Borni upala u oko.

"Jedino je mali problem s Nizozemcima što su dosta hladni ljudi i ako ne radi Nizozemac, malo se teže dogovoriti, ali ako se radi za Nizozemca kojem ljudi vjeruju, znači u već postojećoj firmi koja tamo ima klijentelu, može se uspjeti i može se naći jako puno posla", kaže Borna.Mala i srednja poduzeća u koje spadaju i obrti kičma su europskog gospodarstva. Čine 99% svih tvrtki u EU, zapošljavaju 70% ukupno zaposlenih i ostvaruju 40% europskog BDP-a, iako ih većina ima manje od deset zaposlenih. Bruxelles je to spoznao posljednjih godina, no obrtničke komore i dalje trebaju surađivati na svođenju birokratskih direktiva na prihvatljivu mjeru. Stav je to jedne od najjačih, one bavarske, čiji predsjednik Heinrich Traublinger vjeruje da će hrvatsko poduzetništvo u Europi biti priča o uspjehu.

"Pristupanjem EU vaše će gospodarstvo oživjeti, a od toga mogu i hoće profitirati i vaši obrtnici. Hrvatski obrtnici su kvalificirani, a iskustvo pokazuje da je dobar obrtnik tražen u cijeloj Europi", rekao je Traublinger.

Znanje, kvaliteta i pouzdanost najbolji su jamac sigurnog starta na jedinstvenom europskom tržištu, znaju to i u Hrvatskoj obrtničkoj komori. No, za opstanak je neophodna i potpora države, pa predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec s nestrpljenjem očekuje najavljene mjere resornog ministarstva. Konkretno, jednostavnije uvjete poslovanja i povlačenje novca iz fondova.

"Nadajući se da će provedbena tijela to znati formulirati tako da obrtnici ne budu isključeni ili zakinuti definiranjem neostvarivih uvjeta. Očekujemo da i država kod kreiranja programa prvo pomisli na male", ističe Ranogajec.Dok Komora planira postati suvremeni poslovni servis, mali i srednji poduzetnici mogu se obratiti i predstavništvu Europske komisije u Zagrebu, poziva Andrea Horvat Kramarić.

"Ja vam samo mogu reći da su vrata Kuće Europe vama širom otvorena i čekamo vas da razvijamo projekte", poručuje Horvat Kramarić. Do 1. srpnja najveći ikad broj prijavljenih projekata za bespovratna EU sredstva stigao je upravo od naših obrtnika i poduzetnika. Dovoljan povod za nadu u bolju budućnost pod jedinstvenim europskim nebom.