50 posto nezaposlenih tijekom ljeta aktivnije pregledava ponudu poslova, dok zaposleni o poslu razmišljaju i na godišnjem odmoru, pokazalo je istraživanje koje je na gotovo 300 ispitanika proveo portal MojPosao.

Da za tražitelje posla ni preko ljeta nema predaha, pokazuje podatak da 50% ispitanika tijekom ljeta aktivnije nego inače pristupa traženju posla. Za 46% ispitanika traženje posla ipak ne ovisi o godišnjem dobu. Tek 4% ispitanika navodi da ljeti ne traži posao.

Kada je slanje otvorenih molbi u pitanju, 40% nezaposlenih ih šalje tijekom cijele godine. Da 'ljetno' traženje posla može biti dobra priprema za jesen, smatra trećina ispitanika (33%) koja upravo tada šalje otvorene molbe. Njih 27% ne vjeruje u njihovu snagu te čeka da se otvori natječaj.

Rad na unaprjeđenju znanja i vještina također nije aktivnost 'rezervirana' samo za ljeto. Čak 60% nezaposlenih radi na sebi tijekom cijele godine, dok ih petina (20%) bira ljeto kao idealno doba godine. Preostala petina (20%) ljeto koristiti za odmor.

Od ispitanika koji ljeto koriste za usavršavanje, njih većina (66%) čita knjige, dok ih se polovica (50%) bavi kreativnim radom. Malo manje od trećine uči strani jezik (27%), dok informatičke tečajeve pohađa njih 10%.

Dok nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla, zaposleni iščekuju godišnji odmor kako bi 'napunili baterije'.

Ispitanici koji su u radnom odnosu u prosjeku dobivaju 23 dana godišnjeg odmora koje njih 77% iskoristi u dva ili više manjih odmora. Njih 15% godišnji odmor iskoristi odjednom, a preostalih 8% uopće ne ide na odmor.

Na godišnjem o svojim poslovnim obavezama ponekad razmišlja 47% ispitanika, dok se 28% ispitanika često, svjesno ili nesvjesno, 'zamara' mislima o situaciji na poslu. Preostalih 25% ispitanika ipak se uspije u potpunosti 'isključiti'.

Rezultati istraživanja pokazuju da žene (67%) češće razmišljaju o poslu nego što to čine muškarci (33%).

Poslovne obveze tijekom godišnjeg odmora rješava 78% ispitanika, ali samo hitne situacije, dok 19% ispitanika ipak odrađuje određeni dio posla kako bi si olakšali povratak na radno mjesto nakon odmora. Preostalih 3% ispitanika to radi samo zadnja dva dana godišnjeg odmora.

42% ispitanika ne provjerava situaciju na poslu tijekom godišnjeg odmora. Stanje na poslu svakodnevno provjerava 13% ispitanika.

Svojim kolegama vjeruje 52% ispitanika, stoga ne brinu o poslu kada se odmaraju. Njih 25% ipak brine jesu li napravili sve što treba prije nego su otišli na godišnji odmor. Dio ispitanika, njih 15%, pak, razmišlja jesu li posao ostavili 'u dobrim rukama'. Preostalih 8% na godišnjem odmoru ima drugačije 'strahove', odnosno boje se da će zbog hitnih situacija morati prekinuti dugo iščekivani odmor i vratiti se na posao.

Kada je riječ o provjeravanju službenog e-maila tijekom godišnjeg odmora, trećina ispitanika (30%) voli ga svakodnevno provjeriti, dok ih 26% nema službenu e-mail adresu. Petina ispitanika (22%) samo povremeno provjeri situaciju, dok preostala petina (22%) uopće ne provjerava e-mail.

Da su zaposlenici odgovorni prema svojim poslodavcima pokazuje podatak da ih 58% odgovara na pozive iz tvrtke jer pretpostavljaju da je poziv važan. Dok 14% ispitanika na poziv odgovori kasnije, njih 13% se na poziv javlja samo ako je s druge strane nadređeni. Njih 10% se ipak javi ukoliko je 'onaj s druge strane' uporan, a 3% jednostavno ignorira poziv. Preostalih 2% ispitanika mobitel da članu obitelj da se javi.

Koliko god pozivi na godišnjem odmoru mogu iritirati, 39% ispitanika smatra da se treba javiti jer ih ne bi zvali da situacija nije hitna. No, trećinu ispitanika (33%) ipak smeta poziv ukoliko je to situacija koja je mogla pričekati povratak s godišnjeg odmora.

Petina ispitanika (22%) ne želi da ih se na odmoru smeta s pozivima, dok njih 6% uopće ne prima pozive s posla.