Državni zavod za statistiku potvrdio je danas svoju prvotnu procjenu o padu BDP-a u drugom kvartalu ove godine za 0,7 posto na godišnjoj razini. Osim već sedmog kvartala zaredom u kojem bilježimo gospodarski minus, on je sve veći i u državnom proračunu koji se puni slabije od planiranog, pa u Banskim dvorima već kroje novi rebalans.

Iako je gospodarstvo i dalje u padu, riječ je o najboljem kvartalskom rezultatu ove Vlade. Usporavanju potonuća BDP-a, koji je u prvom kvartalu pao za 1,5 posto, uvelike je pridonio turizam, te porast potrošnje kućanstva i države, rekao je ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

"Djelatnosti koje su najznačajnije utjecale na rast bruto domaćeg proizvoda su djelatnost pripreme hrane i smještaja, odnosno turizam te proizvodnja energije, dok je najznačajniji negativan rast koji je, nažalost, poništio pozitivan rast ovih ostalih djelatnosti smanjenje industrijske proizvodnje", rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

Negativno je utjecao i visok uvoz roba i usluga, koji je nakon četiri uzastopna kvartalna pada zabilježio rast od 4,9 posto što se veže uz ulazak u Europsku uniju. Iako se u Banskim dvorima u idućem kvartalu nadaju pozitvnoj nuli, Krištof u to sumnja.

"Trenutni trendovi ukazuju da je pad u industriji nastavljen, te se zbog toga, budući da industrija ima značajan udio u obračunu BDP-a, ako se ti trendovi ne promijene, ne može očekivati da će treći kvartal biti pozitivan", istaknuo je Krištof.

Uz gospodarski minus Vlada muku muči i s proračunom koji se prema napisima, puni slabije od očekivanog, točnije za 3,5 posto manje od planiranog u prvih osam mjeseci. S druge strane, prema medijskim napisima rastu rashodi, a s njima i proračunska rupa, pa je jedini realan scenarij novi rebalans. Gdje će Vlada tražiti uštede zasad se samo nagađa, a odgovor nema ni ministar Gordan Maras.

"To je pitanje za ministra Linića, ja vam mogu reći sigurno da nećemo ići za većim deficitom nego što je bilo planirano početkom godine. To je ono što non-stop govorimo i to je ono što non-stop govori ministar Linić. Ja sam uvjeren da će se on toga držati", rekao je Maras.

Minus u proračunu ne čudi oporbu.

"Potpuno katastrofalna gospodarska politika Vlade je rezultirala time da se proračun ne puni dovoljno, pa sve to skupa nije dovoljno", ističe HDZ-ov Željko Reiner.

Rezati bi se moglo na strani investicija, Vladi ne gine ni novo zaduženje, a nije isključena ni ušteda na području socijalnih davanja, smatra ekonomski analitičar Žarko Primorac.

"Ovog puta to neće biti slučaj mirovine i plaća, osim onog što je već najavljeno, ali ako će se stvari ovako dalje razvijati, onda se ne bi trebalo čuditi da se desi i to u narednim mjesecima", smatra Primorac.

Dok neki stručnjaci smatraju da Linić problema s proračunom ima i zbog smanjenja PDV-a u turizmu, što je on nedavno ljutito prokomentirao.

"Što me smeta? Kad mi vele da sam debil. Očito sam debil ako sam tri milijarde samo ovako bacio. To samo debili mogu raditi".

Primorac se u analize oko PDV-a ne bi upuštao, kaže najveći je problem što već godinama trošimo više nego što priređujemo, te se vuku samo kratkoročni potezi. Dok je tako, zaključuje, bit će minusa i u državnoj blagajni i gospodarstvu.

"Oko nas je vrlo burno vrijeme u svjetskoj ekonomiji, svaka ozbiljna zemlja procjenjuje gdje je njeno mjesto u tome, kako će se ona snaći u sutrašnjim okolnostima, što treba poduzeti danas da bi sutra bilo u lakšim okolnostima. U ovoj zemlji time se nitko ne bavi", zaključuje Primorac.