Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast, kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu, piše Poslovni dnevnik.

Dodaje da novi prijedlog Zakona, koji je u drugom čitanju u Saboru, ne rješava se nijedno od ključnih pitanja za preživljavanje obrtništva u krizi. Jedna od ključnih stavki novog zakona je da se ukida obvezno članstvo u HOK-u, a što vodstvo obrtničke komore smatra udarom na sve obrtnike.

U nepune dvije godine mandata Ministarstva poduzetništva i obrta, kaže Ranogajec, broj obrta smanjio se za više od 4000. Povećan je broj insolventnih obrtnika za preko 3000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna. 'Sjetimo se ambiciozno najavljenih 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. godine' ističe predsjednik HOK-a.

Obrtnici se žale da ih nitko nije konzultirao oko izrade nove pravne regulative. 'Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Obrtnici su inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. Obrtnici zbog blokada i ovrha ostaju bez djedovine. Razgovarali smo proljetos s članstvom i uoči prvog čitanja u Hrvatskom saboru dobili 90 posto podrške za sve podnesene amandmane na tadašnji prijedlog Zakona o obrtu, kako bi izmjene uistinu odrazile stvarne potrebe obrtnika. Istodobno, samo je jedan od deset ispitanih obrtnika smatrao da ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva. I što u takvoj situaciji u međuvremenu radi ministarstvo? Odbijaju sve naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne pričaju s obrtnicima o njihovim stvarnim problemima i odjednom otvaraju pitanje obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva', kazao je Ranogajec.

U HOK-u se pitaju i kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s vlašću?

'Ako je tako, hoće li se ukinuti i druge komore koje imaju obvezno članstvo (HGK, liječnička, odvjetnička ili inženjerska komora...), a koje su uspostavljene da bi postojao red u određenim strukama i kako bi radile u interesu te iste struke', pita se Ranogajec.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.