Hrvatska je rekorder po padu cijena nekretnina u 2013. godini u Europskoj uniji. Europski statistički ured Eurostat navodi da su u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj pale 19,7 posto! Uz Hrvatsku, dvoznamenkasti pad cijena dogodio se samo u Španjolskoj -10,6 posto, dok ostale zemlje bilježe blago smanjenje u odnosu na prošlu godinu i lagani oporavak prema prvom kvartalu 2013. godine, piše Večernji list.

Na Baltiku pad bio 45 posto

Hrvatski Državni zavod za statistiku pak navodi da su u prvih šest mjeseci ove godine cijene pale 11,2 posto prema istom razdoblju prošle godine. U Zagrebu je pad bio 9 posto, a novi su se stanovi prodavali po 11.373 kuna po četvornom metru. U ostatku zemlje nekretnine su zaronile 13 posto, a prosječna prodana cijena bila je 9464 kune po kvadratu. Lani je u Hrvatskoj prodano 2357 novih stanova, a u prvih šest mjeseci ove godine 1027, piše Večernji list.

Prema Eurostatu ova je godina donijela najveći pad cijena od 2008. godine. U prvom ovogodišnjem kvartalu cijene su pale 7,7 posto u odnosu na četvrti kvartal 2012., a drugi je donio daljnjih 6,7 posto pada prema prvome. Za Marušku Vizek, analitičarku Ekonomskog instituta za tržište nekretnina, to je dobra vijest.

'Tržište nekretnina napokon se počelo čistiti', kaže M. Vizek. Građevinske tvrtke su, navodi, u predstečajnoj nagodbi počele prodavati neprodane stanove po dva do tri puta nižoj cijeni od one koja je bila na vrhuncu nekretninskog buma 2008. godine. Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, izračunao je da su od 2009. do kraja 2012. godine cijene nekretnina u Hrvatskoj pale samo 10 posto, što je zanemarivo u odnosu na druge zemlje koje su prolazile kroz krizu tržišta nekretnina. Velika Britanija i Švicarska su, na primjer, iz svojih nekretninskih kriza 90-tih godina izašle s 35 posto nižim cijenama nekretnina i trebalo im je 12 do 19 godina da nadoknade taj pad. Hrvatska je sve do ove godine bilježila blagi pad cijena uz prepolovljenu, a kod nekih nekretnina i zamrznutu prodaju. U drugim državama koje su nakon 2000 imale nekretninski bum kao i mi cijene su pale od 20 do 40 posto, u baltičkim državama i 45 posto te su ušle u razdoblje postupne stabilizacije cijena.

Nema tko kupovati

Maruška Vizek pojašnjava da su u Španjolskoj, Hrvatskoj i Sloveniji cijene nekretnina sporije padale jer su banke odugovlačile s čišćenjem bilanci od loših kredita, što je samo produljilo agoniju građevinskog i bankarskog sektora, a onda i cijelog gospodarstva.

'Banke i građevinska poduzeća koja u bilancama skladište prazne neprodane stanove ili kredite za gradnju stanova riskiraju daljnje gubitke pa i stečaj', navodi Maruška Vizek. Suprotno podacima Eurostata, domaći izvori sugeriraju da su prodavatelji stanova, bilo tvrtke, bilo fizičke osobe još uvijek optimistični. Prema indeksu cijena nekretnina, u rujnu ove godine u odnosu na prethodni mjesec tražene su cijene nekretnina porasle 0,6 posto na zagrebačkom tržištu. Na godišnjoj razini bilježe pad traženih cijena od svega 5,7 posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je bila 1593 eura po četvornom metru, a koja se cijena na kraju postizala u kupoprodaji, ako je do nje došlo, nije poznato.

'Svi se moraju riješiti iluzija, i građani i investitori, i pripremiti planove za ulaganje u nešto drugo. Prije ili kasnije država će uvesti porez na nekretnine koje mnogi još uvijek percipiraju kao štednju. Investitori su mahnito tražili ledine za nove nekretnine, ali i oni trebaju biti svjesni da Hrvatskoj ne trebaju novi stanovi jer ih zbog ekonomskih i demografskih razloga neće imati tko kupovati' kaže M. Vizek. Samo u Zagrebu Gradska plinara je, kaže, evidentirala sedam tisuća novih stanova i 13 tisuća rabljenih stanova u kojima nitko ne stanuje.