Od online kupnje najviše odbija to što se još uvijek ne smatra dovoljno sigurnom, ali i to da hrvatski potrošači vole vidjeti i isprobati ono što kupuju

Udio hrvatskih ispitanika koji kupuju putem interneta već je nekoliko godina na istoj razini. Najpopularnije kategorije su odjeća i elektronički proizvodi, a najviše volimo plaćati karticama, piše danas.hr

Od online kupnje najviše odbija to što se još uvijek ne smatra dovoljno sigurnom, ali i to da hrvatski potrošači vole vidjeti i isprobati ono što kupuju, pokazalo je istraživanje koje je predstavljeno na okruglom stolu magazina Banka o e-trgovini.

Uz dobru organizaciju i logistiku, poduzetnicima prodaja preko interneta nudi niz prednosti poput nižih troškova poslovanja i veće prihode, moglo se čuti tijekom okruglog stola magazina Banka o e-trgovini.

Stagnacija kupnje putem interneta

Udio hrvatskih ispitanika koji kupuju putem interneta već je nekoliko godina na istoj razini, pokazalo je istraživanje MasterIndex, koje kartičarska kuća MasterCard provodi dva puta godišnje u Hrvatskoj.
Najpopularnije kategorije su odjeća i elektronički proizvodi, a najviše volimo plaćati karticama (kreditnim i s odgodom plaćanja) te PayPalom, koji uglavnom koriste oni do 29 godina starosti.

Raste zanimanje za mogućnost korištenja debitnih kartica u tu svrhu, istaknula je Aleksandra Babić, direktorica marketinga za srednju i istočnu Europu MasterCarda Europe tijekom okruglog stola o e-trgovini: Postrecesijski boom, održanog 10. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu.

Strane trgovine popularnije od domaćih

Prema podacima iz istog istraživanja, strane trgovine još uvijek su popularnije od domaćih, a stranice za grupnu kupovinu privlače veliki broj korisnika. Većina ispitanika (63 posto) namjerava češće kupovati online po ulasku u Europsku uniju, zbog uklanjanja carina i mogućnosti dostave u Hrvatsku.

Često se online kupuje medijske sadržaje (knjige, filmove i glazbu), ulaznice za kino, kazalište i koncerte, različit softver (uključujući i igre), kozmetiku i parfeme, avionske karte, igračke i drugu opremu za djecu, frizerske i slične usluge te turističke aranžmane.

Glavna prepreka za kupnju internetom je nesigurnost

Od online kupnje najviše odbija to što se još uvijek ne smatra dovoljno sigurnom, ali i to da hrvatski potrošači vole vidjeti i isprobati ono što kupuju. Privlače ih bolje cijene i popusti, besplatna i brza dostava, ali visoko su rangirani i širok izbor proizvoda te jednostavan proces naručivanja, zaključila je Babić.

Ministarstvo planira certifikate web trgovina

Trećina Hrvata nikad nije koristila internet, upozorio je Jan Sulik, voditelj službe razvoja e-poslovanja Ministarstva gospodarstva. Najavio je kako će uvođenje i izdavanje certifikata trgovinama online biti jedan od koraka koje će to Ministarstvo poduzeti kako bi potaklo domaću e-trgovinu.

Uz to, pojačat će edukaciju, postojeću brošuru pretvoriti u priručnik koji će biti online te inicirati niz prijedloga izmjena zakona i pravilnika kako bi se uklonile ili smanjile prepreke.

Po podacima koje je iznio, e-trgovce naviše brine netransparentnost podataka, izostanak jedinstvene regulacije uvjete za obavljanje djelatnosti i one za grupnu kupovinu, problemi s kartičarskim kućama i bankama oko odobravanja transakcija, visoke naknade za plaćanje karticama te parafiskalni nameti.

Kod potrošača problematični su nedostatak povjerenja, mogućnost vraćanja i zamjene robe, način obrade prigovora, sigurnost plaćanja online te manjak znanja i vještina.

Cilj je da do 2015. svaki drugi Europljanin kupuje online

Mirela Kenfelj, direktorica Kartičnog poslovanja RBA, rekla je kako je udio online kupnje u ukupnoj trgovini devet posto. Korisnici servisa RBA najviše kupuju hotelske i općenito turističke aranžmane, softver, knjige i kozmetiku. Ta banka trenutno opslužuje 400 web trgovaca.

E-trgovina, smatra ona, kod nas je prepoznata, ali je još uvijek ogroman neiskorišteni potencijal. Uz dobru organizaciju i logistiku, e-trgovci mogu računati na prednosti poput nižih troškova poslovanja i veće prihode, a banka im nudi sustav sa sigurnim transakcijama i naplatama.

Marko Jukić, izvršni direktor divizije Ekspres Hrvatske pošte, iznio je podatak kako se više od četvrtine domaćih poduzeća bavi prekograničnom prodajom. Među njima je 23 posto malih, 33 srednjih i 41 velikih.

Prije pet godina e-trgovina je činila 15 posto ukupnog paketnog tržišta EU. Lani je taj udio bio između 20 i 40 posto. Cilj je da do 2015. godine. svaki drugi Europljanin kupuje online te da svaki peti to čini preko granice.

Prema Jukiću, najveće zapreke za razvoj prekogranične kupovine online vezane su uz jezične, kulturne i tehničke probleme, prekograničnu logistiku i naplatu, administrativne i regulatorne prepreke, kao i pitanje promocije i reklame.

Iznio je podatke iz istraživanja Copenhagen Economicsa, prema kojima je i kupcima i e-trgovcima u EU najvažnije da dostava bude obavljena na kućnu adresu, u roku od dva do četiri dana te da je u dogovorenom roku.

Besplatno ili jeftino vraćanje robe

Trgovcima je još važno da imaju mogućnost dostave idući dan po narudžbi, na posao te subotom, kao i mogućnost besplatnog ili jeftinog vraćanja robe. Htjeli bi još i usluge najave dostave, praćenja pošiljke, kao i naplatu otkupnine. Kupcima su podjednako važne besplatna i standardna dostava, dok od kupnje najčešće odustaju zato što im je dostava preskupa.

Jukić ne očekuje kako će u dogledno vrijeme doći do značajnog spuštanja cijena isporuke paketa u domaćem prometu. U inozemnom će to dosta ovisiti o tome koliko će se povećati opseg prometa. Što je povećanje veće, to će Hrvatska pošta imati bolju poziciju u pregovorima s inozemnim partnerima.
Što se budućih trendova u Hrvatskoj tiče, Kenfelj je optimistična - očekuje kako će e-trgovina kod nas rasti geometrijskom progresijom, dok ćemo m-plaćanje koristiti i na virtualnim i na fizičkim POS-ovima.

Babić očekuje konsolidaciju koja bi smanjila fragmentaciju tržišta, omogućila ponudu kompletne usluge i povećala transparentnost poslovanja. M-plaćanje neće značajnije zaživjeti bez jedinstvenog tehnološkog rješenja i interoperabilnosti. No, očekuje uspon digitalnih novčanika, kako u svijetu, tako i kod nas.

Sulik je naglasio kako će trendove diktirati razvoj tehnologije i demografske promjene (ponajviše starenje stanovništva), kao i zaštita podataka i privatnosti potrošača, odnosno razina računalne sigurnosti općenito.

danas.hr/eZd