Biznis

O kakvim je točno uštedama riječ?

Vlada ukinula poticaje na stambenu štednju, a mijenja se Zakon o potrošačkom kreditiranju

Vlada ukinula poticaje na stambenu štednju, a mijenja se Zakon o potrošačkom kreditiranju

Dvije pljuske bankama stigle su danas iz Vlade - prva u vidu ukidanja poticaja na stambenu štednju, a druga u obliku Zakona o potrošačkom kreditiranju. "Želimo spriječiti banke da stvaraju ekstra profite i zaštititi potrošače", poručio je sa sjednice premijer Zoran Milanović i naglasio da, kad je riječ o krizi - zezanja nema.

Država je od 1998. godine uložila 2 milijarde kuna u poticaje stambene štednje. Efekt toga bilo je 5,5 milijardi kuna kredita, što je, kaže ministar financija Slavko Linić - premalo.

"Jednostavno, preveliko je učešće u poticajima za 5,5 milijardi kuna odobrenih kredita", rekao je Linić.

"Znači u cijeloj Hrvatskoj, u datom razdoblju pet milijardi kuna u svim štedionicama", nadovezao se premijer Milanović."Privremeno ukidanje poticaja zapravo je korekcija na godinu dana", rekao je premijer Zoran Milanović

"Vidjet ćemo, promatrati što se događa, kakav je učinak. U proračunu su nam potrebne uštede, odnosno smanjenje rashodovne strane više nego ikada. Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita u što ulaze skoro sve europske države, ali onda nema zezanja", rekao je Milanović.

A Vlada se nije zezala ni kada je najavljivala Zakon o potrošačkom kreditiranju. Rasprave s bankama i ostalim zainteresiranim stranama vode se već godinu dana, rekao je ministar Linić i naglasio da će Ministarstvo financija sada propisivati koje su naknade dozvoljene za stambene kredite. Također, banke se obvezuju da će u pisanom obliku morati upozoriti građane što mogu očekivati kad je riječ o tečaju i promjenjivim kamatnim stopama. Definirana je i marža banke koja se ne smije mijenjati nakon što se kredit ugovori, dok se kamate mogu mijenjati ovisno o tržištu. Tako se išlo i na pokušaj rješavanja krize, a vezane uz ugovaranje kredita u švicarcima - zakon naime definira sve valute koje klize više od dvadeset posto. U tom se slučaju banke moraju vratiti na početne pozicije.

"Tu imamo otpor bankarskog sustava, koji smatra da neće zaraditi, ne da će izgubiti. On neće zaraditi, što samo znači da je on klizao i s maržom u prethodnim godinama", istaknuo je Linić.

Premijer Zoran Milanović naglasio je kako se ovdje radi o zaštiti potrošača i sprječavanju banaka u zaradi ekstra profita.

"Postavljamo određena pravila igre, kako bi ljudi mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard za prosječnu obitelj", kazao je Milanović.

Ipak, svatko treba paziti što potpisuje jer država ne može odgovarati u nečije ime, podvlači premijer.

"Ovo možemo napraviti, smatramo da na to imamo pravo. Ali na kraju dana, svatko treba znati može li si priuštiti jednosobni, dvosobni stan, automobil od 100 konjskih snaga ili 300. To je na pojedincu i na obitelji", poručio je Milanović.

Vlada je povećala i prag za javnu nabavu sa 70 na 200 tisuća kuna za robe i usluge te na 500 tisuća kuna za radove, objasnivši to međunarodnom praksom.

Danas je također pravilo o fiskalnoj odgovornosti prema kojem se proračunska potrošnja mora smanjivati svake godine za 1 posto BDP-a.

Ministar financija Linić rekao je da je to neodrživo zbog krize.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.