U godinu dana još 54.354 građanina dospjela su pod blokadu, zbog 6,14 milijardi kuna duga.

U prosjeku svaki od novih dužnika duguje oko 112 tisuća kuna, gotovo dvije prosječne godišnje plaće u državi, što pokazuje da su nove blokade izuzetno visoke i da građani ne dospijevaju pod ovrhe zbog neplaćenih režijskih troškova - iako i njih ima - već uglavnom zbog nevraćenih kredita i obveza prema državi i financijskim institucijama

U saborskoj je proceduri izmjena Ovršnog zakona, koja će za male dugove donekle smanjiti cijenu postupka ovrhe i pomoći da se izbjegne nepotrebni trošak, dok se velikim dužnicima pozicija neće bitnije olakšati. Za dug manji od 250 kuna, po novome, trošak javnobilježničke i odvjetničke naknade bio bi 175 kuna, ako se plati odmah po primitku obavijesti. Ako dužnik ni tada ne plati dug, tada mu se trošak penje za ostale naknade predviđene u ovršnom postupku.

Upravo je informiranje dužnika jedan od spornih elemenata postojećeg sustava jer građani i njihove udruge tvrde da Fina skida novac s računa bez prethodne obavijesti, dok u Ministarstvu pravosuđa odgovaraju da je takva obveza informiranja, kako za Finu tako i za banke, ugrađena i u postojeći zakon, ali se pojavljuju problemi s točnošću adresa.

Provjere putem MUP-a

Ubuduće će svi uključeni u postupak ovrhe adrese dužnika provjeravati putem MUP-a, pa savjetuju građanima da reguliraju boravak i tako izbjegnu neugodnosti vezane uz dostavu.

Fina će ubuduće, nakon dospijeća prijedloga za ovrhu, morati obavijestiti svakog dužnika o zapljeni sredstava koja se neće skidati s računa odmah nego nakon 60 dana, unutar kojih postoji mogućnost žalbe i osporavanja duga. Očekuje se i smanjenje odvjetničkih naknada pa je HOK predložio da se za glavnicu duga do 250 kuna odvjetnička nagrada za prijedlog o ovrsi smanji sa 250 na 75 kuna, odnosno za 70 posto, dok će kod glavnice duga od 250 do 1000 kuna odvjetnička nagrada biti 150, a ne 250 kuna. To će rješenje potpisati i ministar pravosuđa nakon što se o njemu očituje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Ministarstvo pravosuđa planira provesti još jedan krug konzultacija nakon primjedbi koje su dospjele za rasprave u Saboru prije nego što izađe s konačnim prijedlogom promjena.

Šest mjeseci za iseljenje

Novost će biti i javne elektroničke dražbe nekretnina pod ovrhom, čime će se izbjeći mogućnost manipulacije cijenama u uskom krugu zainteresiranih. Na prvoj dražbi nekretnina se neće smjeti prodati ispod četiri petine procijenjene vrijednosti (sada dvije trećine), a na drugoj tri petine (sada jedna polovina). Također, dužnik će moći predložiti da se umjesto nekretnine u kojoj živi ovrha provede na drugoj imovini, a prema novom zakonu za iseljenje iz stana ili kuće dobit će šest mjeseci. Sada se dužnika može deložirati odmah.

Na tvrdnju Ilije Rkmana, predsjednika Društva Potrošač, koji kaže da je ovrha postala Damoklov mač nad glavama građana, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da ovrha nije socijalna kategorija.

- Ovrha jednostavno provodi odluku nadležnog tijela, ona je mač sustava i tu je slijepa. Koliko god možemo, mi ugrađujemo mehanizme zaštite ovršenika, ali njezina je zadaća provesti ono što je neko drugo tijelo odlučilo - kazao je u raspravi ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

U tri godine, otkad je uveden postojeći sustav ovrha, s računa dužnika naplaćeno je 11 milijardi kuna i to pet milijardi kuna u prve dvije godine i šest milijardi kuna u 2013. godini. Najuspješniji je to državni projekt po efikasnosti u posljednje tri godine, uvela ga je HDZ-ova vlada, a uz neke ustupke građanima nastavila Milanovićeva.

Vecernji.hr