U prosincu lani ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je 5,6 posto manja nego u prosincu 2012.

Propast mljekarske industrije vidljiva je iz podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS). U državi, koja je nekada imala dovoljne količine mlijeka za potrošnju svojih građana, uvozni lobiji i loša poljoprivredna politika uništili su većinu mljekarske industrije. Nedavni stečaj splitskog Milsa još jedan je dokaz kako u Hrvatskoj jedino što posluje u plusu su uvoznici i preprodavači.

U prosincu lani ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je 5,6 posto manja nego u prosincu 2012., a proizvodnja mlijeka za piće pala je za 36,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine prikupljeno 42.123 tone kravljeg mlijeka, što je 2.500 tona manje nego u istom razdoblju godinu ranije.

U odnosu na prosjek 2012. godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo 50.180 tona kravljeg mlijeka, u prosincu lani prikupljeno je 16,1 posto manje mlijeka.Prosinac je tako postao 19. mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka.

Prema podacima DZS-a, u prosincu je na godišnjoj razini osjetnije smanjena proizvodnja mlijeka za piće - proizvedeno ga je 17.179 tona, što je 9.762 tona, ili 36,2 posto manje nego u prosincu 2012. godine.Statistički podaci pokazuju da je u prosincu lani u odnosu na isti mjesec 2012. smanjena i proizvodnja fermentiranih proizvoda i vrhnja, dok je rast proizvodnje zabilježen kod maslaca i kravljeg sira. 

Narodni list