Vlada i Ministarstvo uprave su donijeli odluku, za sada još neformalnu, o tome da će se ukinuti Zakon o državnim službenicima i da će za njih, kao i za sve druge zaposlene u državi, vrijediti Zakon o radu, odnosno ugovoreni kolektivni ugovori, doznali smo iz neslužbenih izvora, piše Slobodna Dalmacija

Do sada je, naime, status 63.000 činovnika bio reguliran posebnim zakonom, pa su oni, umjesto ugovora o radu, dobivali rješenja o namještenju, a sve sporne situacije rješavale su se u zamornim upravnim postupcima nakon kojih bi konačni pravorijek imao Službenički sud koji je djelovao kao socijalna, a ne pravna institucija. Naime, taj bi sud u najvećem broju slučajeva ionako rijetke stegovne mjere ukidao ili ublažavao pozivajući se na razne olakotne okolnosti.

To je, naravno, sprječavalo bilo kakvo jače uvođenje discipline u rad državnih službenika, jer su "kaznene" mjere većinom završavale kao pucanj u prazno. Ukidanjem zakona bi se tako ukinuo i status "svetih krava" koji su državni službenici imali u korpusu radno ovisnog stanovništva u Hrvatskoj. Uz to, tim se zakonom definirao i zastarjeli model napredovanja u službi, koji se ponajviše temeljio na godinama provedenim u službi, odnosno lojalnosti šefovima, a manje na izvrsnosti u radu.

Kako se moglo doznati, u slučaju da bude prevelikih otpora ukidanju ovog zakona, išlo bi se u njegovu radikalnu izmjenu koja bi obuhvaćala ono što smo već naveli i neke druge promjene, te bi se uvela razlika između zaposlenika na općim poslovima i onih koji obavljaju stručne poslove određenog ministarstva ili državne institucije u kojoj rade. To znači da bi stručni zaposlenici ipak zadržali dio statusa državnih službenika koji je na snazi i danas, dok bi zaposlenici koji bi radili na općim poslovima sasvim "ispali" iz tog sustava.

Kako nam je rečeno, Ministarstvo uprave uskoro bi trebalo na radna tijela Vlade uputiti ili zahtjev za ukidanjem Zakona o državnim službenicima ili radikalne izmjene tog Zakona.

Korjenita reforma

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, kazao nam je kako nije do sada upoznat s incijativom da se zakon jače promijeni ili ukine, nego samo s namjerom da se zakon promijeni na način da državni službenici više ne dobivaju rješenja o namještenju, nego ugovore o radu.

- Ne mogu ništa više komentirati dok ne dobijemo službene prijedloge, jer je do sada bilo mnogo toga neslužbenog u optjecaju, a onda bi se sve povuklo. Dakle, pričekajmo dok se to sve ne stavi na papir - rekao nam je Pleša.

Sindikalac je pri tome aludirao na činjenicu da je još prije dvije godine Vlada razmišljala o tome da ili ukine ili drastično promijeni Zakon o državnim službenicima, a u jednom trenutku se ozbiljno raspravljalo o mogućnosti da se Zakonom o plaćama državnih službenika "zaobiđe" Zakon o državnim službenicima, ali se od toga odustalo zbog mogućih zakonskih i ustavnih "peripetija".

Čitavu priču je opet "zakotrljao" Josip Klisović, zamjenik ministrice vanjskih polova, koji kaže kako bi trebalo ukinuti Zakon o državnim službenicima i jako reformirati državnu upravu kako bi postala efikasnija i ekonomičnija. Budući da je Klisović osoba od povjerenja Zorana Milanovića, moglo se naslutiti kako ne istupa kao "solo igrač", a da nije govorio u prazno, potvrđeno nam je i u Vladi i u Ministarstvu uprave.

Učinkovit sustav

Pri tome je, međutim, zanimljiv i model koji predlaže Klisović u svrhu provođenja "diferenciranja" dobrih i loših radnika, kako bi se provela pravedna kadrovska racionalizacija - najprije u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP), a zatim i u ostalom dijelu državne uprave.

- Namjeravamo i "reformirati" institucionalnu kulturu unutar MVEP-a i drugih državnih institucija kako bi bili maksimalno posvećeni opipljivom i direktnom boljitku poreznih obveznika i gospodarstva - ističe Klisović, tvrdeći kako efikasnost privatnog sektora želi "prenijeti" u što većoj mjeri u javni sektor, na početku u MVEP.

- Nadam se da ćemo uspjeti uvesti još efikasniji sustav stimulacije i destimulacije u rad naših zaposlenika jer je to jedini način na koji možemo uspješno raditi, ne samo na području gospodarske diplomacije.

Mislim da bi racionalizaciju sustava bilo najbolje provesti na način da se provede anketa među "šefovima" o tome s kojim bi radnicima željeli raditi na određenim projektima, za koje bi dobili određeni budžet i odgovarali svojim plaćama i radnim mjestom.

Pretpostavlja se je kako bi ih to motiviralo da ne biraju po podobnosti i vezama, nego po sposobnosti, i tako bi se iskristalizirali oni radnici koji rade dobro svoj posao i oni koje nitko ne želi, dakle oni koji baš i ne rade dobro svoj posao. Tada bi se tih pet ili deset, ili koliko već posto "neradnika", putem kvalitetnog socijalnog zbrinjavanja riješili i nastavili raditi s manjim brojem radnika koji bi mogli imati i veće stimulacije. Nadam se da ću uspjeti progurati taj model ne samo u MVEP-u, nego i u cijelom državnom aparatu - tvrdi Klisović.

Na upozorenje kako će naići na veliki sindikalni i politički otpor, odgovorio je da je i te kako svjestan svih otpora, ali da drukčije neće biti moguće povećati efikasnost javne uprave. Na primjedbu da svojim prijedlozima zapravo najavljuje svojevrsnu "revoluciju" u sustavu javne uprave, odgovorio je kako ova Vlada ima obvezu kreirati efikasni javni sustav, bez obzira na bilo kakve etikete. Očito je, dakle, kako su u Vladi, iako s dvije godine zakašnjenja, ipak odlučili krenuti u jaču reformu državne uprave, a ostaje nadati se kako se ta odluka neće opet rastopiti u sukobu sa sindikatima i birokratskom močvarom.

SD/eZd