U Ukrajini raste zabrinutost zbog posljedica nasilja u Kijevu na slabo gospodarstvo te zemlje kojoj prijeti financijski slom ako uskoro ne dobije pomoć.

Financijsko stanje u zemlji već mjesecima zabrinjava ulagače a Kijev nije skrivao da je recesija, iz koje je sramežljivo počeo izlaziti koncem 2013., bila glavna motivacija za naglo odustajanje od ugovora o pridruživanju EU-u koncem studenoga.

Umjesto toga, Ukrajini je pomoć dala Rusija, o kojoj njezino gospodarstvo i dalje jako ovisi, u obliku zajma vrijednog 15 milijarda dolara i sniženja cijene uvoznog plina za više milijarda dolara, što je oporba ocijenila izdajom.

No eskalacija nasilja od konca siječnja i krvoproliće zadnjih dana ponovno su gurnuli zemlju u nesigurnost. Rusija je ovog tjedna, pošto je koncem prosinca isplatila tri milijarde dolara, otkazala isplatu još dviju milijarda, rekavši da je povratak mira prioritet.

Nakon uvođenja limita na podizanje novca iz banaka, zbog čega su se stvorili redovi pred bankomatima, međubankovna federacija EMA je morala upozoriti da je riječ tek o sigurnosnoj mjeri a ne o problemu likvidnosti bankovnog sustava.

Vrijednost nacionalne valute hrivnje pala je od početka godine 10 posto naspram dolara, usprkos drastičnim ograničenjima kretanja kapitala koja su trebala spriječiti nekontroliranu devalvaciju.

Ukrajinske vlasti su potrošile milijarde dolara kako bi podupirale valutu čitavu lanjsku godinu dok je zemlja bila u recesiji pa su devizne pričuve pale na opasno nisku razinu.

Okrenutost Moskvi mogla bi zapravo značiti prekid zapadnih ulaganja a odlučno približavanje EU-u moglo bi pak uzrokovati novi pad trgovine između Ukrajine i Rusije, koja čini četvrtinu njezine razmjene.