Već u travnju država će na natječaju ponuditi 29 polja u Jadranu za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Polja površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara na sjevernom Jadranu ih je osam, dok se 21 blok nalazi na srednjem i južnom Jadranu. Od 10. ožujka zainteresirani će u novoustrojenoj Agenciji za ugljikovodike moći pregledati geološke podatke, stare koje je država dobila od Ine, kao i nove koje je snimila norveška tvrtka Spectrum.

Agencija je razradila i novi model naplate naknade, koji sadrži fiksni dio, podjelu proizvedenih količina nafte i plina, ali i povećanje koncesijske naknade na deset posto. Vlada će o njemu raspravljati za desetak dana, ali to znači da bi se ubuduće u proračun trebalo slijevati 54 posto prihoda od nafte i 60 posto od plina, dok je sada državni udio 24 posto. U prošloj godini, podsjetio je Vrdoljak, taj udio iznosio je samo pet posto s obzirom da je Ina, kao jedina tvrtka koja se trenutno u Hrvatskoj bavi istraživanjem i eksploatacijom, iskazala konsolidirani gubitak pa je država prihodovala samo 365,7 milijuna kuna, od koncesijske naknade. Da je na snazi bio novi model, država bi od naknada i poreza po novom modelu ubrala 3,8 milijardi kuna. Uvjet je i to da se dobit ne iskazuje kao konsolidirana dobit unutar grupe, nego je prijavljuje poseban pravni subjekt koji se bavi eksploatacijom nafte.

Ministar Vrdoljak očekuje velik interes za istraživanje nafte i plina u Jadranu, a prvi ugovori bi trebali biti potpisani dogodine. Istraživanja bi, procjenjuje ministar, trebala trajati od dvije do pet godine. Samo u tim godinama u naftne platforme bi se trebalo uložiti stotine milijuna dolara, pa Vrdoljak očekuje da će koristi imati i domaća industrija, primjerice brodogradilišta i metalska djelatnost te rudarstvo. Postojeći ugovori koje ima Ina neće se mijenjati.

No, zato će se, pojasnio je ministar gospodarstva, mijenjati stvari u opskrbi plinom, jer će Vlada opskrbu distributera, koji plin plasiraju domaćinstvima, od 1. travnja pa u sljedeće tri godine s Inine tvrtke Prirodni plin prebaciti na HEP. Na pitanje zašto država dio plinskog biznisa prebacuje iz Ine u HEP i što će to donijeti potrošačima, Vrdoljak je odgovorio da prema propisima iz Trećega energetskog paketa Europske unije države članice moraju osigurati opskrbu plinom za domaćinstva i industriju.

- Vlada je ocijenila da je sadašnji »opskrbljivač opskrbljivača« u javnoj usluzi, a to je Inina tvrtka Prirodni plin, višegodišnji gubitaš te je odlučila da od 1. travnja obvezu opskrbe distributera u javnoj usluzi prebaci na HEP za razdoblje od tri godine. Za domaćinstva to će sigurno značiti da plin neće poskupjeti, što bi se pak vrlo vjerojatno dogodilo kada bi distributeri na slobodnom tržištu pokušavali kupiti plin, pojasnio je Vrdoljak. On očekuje da će Inina reakcija na ovu odluku biti pozitivna i da to neće donijeti gubitke HEP-u, koji će plin kupovati od proizvođača, a to je u Hrvatskoj Ina i to po reguliranoj cijeni.

Zanimljivo je da je 2009. godine Vlada Ive Sanadera potpisala s MOL-om ugovor po kojem se država obvezala od Ine preuzeti tvrtku Prirodni plin, zbog čega su trenutno Vlada i MOL na arbitraži. Prirodni plin nije izdvojen iz Ine pa je ta tvrtka dosad distributerima prodavala plin reguliranoj cijeni, a od Ine ga je kupovala po višoj što stvara gubitak u poduzeću prirodni plin.

Novi list