U Udruzi Život rješenje vide u stabilizaciji tržišta, sigurnosti otkupa, isplatama u roku, te poticajima malim i srednje velikim poljoprivrednicima

Hrvatska zbog lošeg gospodarenja i nekontroliranog uvoza godišnje gubi 3 milijarde kuna, što je čak 80 milijuna eura više no što su ukupni poticaji u poljoprivredi, istaknuto je na današnjem okruglom stolu pod nazivom Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede, održanom u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Loše gospodarenje dovelo je do gubitka 150 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je otprilike i gubitak od 300 tisuća radnih mjesta, rekao je stručni tajnik nedavno osnovane Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život", Miroslav Kovač. Najveći problem vidi u nekontroliranom uvozu hrane, zbog kojeg, kaže, samo u govedarstvu gubimo oko 1% BDP-a, a tri zbog uvoza hrane, čiji se deficit od ulaska u EU s milijardu američkih dolara prema njihovim procjenama povećao na 1.3 milijarde američkih dolara.

U Udruzi Život rješenje vide u stabilizaciji tržišta, sigurnosti otkupa, isplatama u roku, te poticajima malim i srednje velikim poljoprivrednicima, a ne favoriziranju velikih sustava, kao što je to sada slučaj. Svjetska poljoprivreda počiva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojih je 500 milijuna i proizvode čak 70% hrane, a zapošljavaju milijardu i pol ljudi. U Europskoj uniji 12 milijuna OPG-a obrađuje 172 milijuna hektara zemlje i čini 97% proizvodnje.

„U Hrvatskoj pak od ukupnog broja gospodarstava njih 99% djeluje kao OPG, dakle bez OPG-a ne možemo ostvariti ni prehrambenu sigurnost, ni jačanje konkurentnosti niti jedan drugi cilj poljoprivredne politike", rekao je Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever - DAN d.o.o. Upravo su mali poljoprivrednici nosioci očuvanja kulture i kulturne baštine koju Hrvatska ulaskom u EU ima priliku promovirati, istaknula je Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata autohtonim proizvodima, no vrlo malo o njima znamo i nedostatno ih promoviramo, rekla je Sinković.

Velik dio te autohtone proizvodnje potrebno je zaštititi i to jednom od oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog identiteta, istaknula je Edita Volar Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede. Rekla je kako je u završnoj fazi Pravilnik o nacionalnom znaku koji će označavati certificirane proizvođače s nacionalnom zaštitom i predanim zahtjevom za zaštitu Europskoj komisiji. Cilj Pravilnika i označavanja je diferencirati proizvode i omogućiti im bolji plasman.

Trenutno je u EU zaštićeno oko 1200 proizvoda, a niti jedan hrvatski. U postupku registracije na razini EU su tek dva proizvoda, istarski pršut i varaždinsko zelje, a nedavno su poslani zahtjevi za još sedam proizvoda, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, baranjski kulen, slavonski kulen, drniški pršut, dalmatinski pršut, krčki pršut i virovitičku papriku. Važna tema okruglog stola bile su i inovacije u poljoprivredi. Profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i inicijator Okruglog stola Miljenko Šimpraga istaknuo je kako inovacije trebaju biti treća misija sveučilišta i kako je nužno ponovno povezati akademsku zajednicu s realnim sektorom, osobito malim i srednjim poduzetnicima u poljoprivredi koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za razvoj novih proizvoda.

„Akademska zajednica se posljednjih 25 godina odvojila od gospodarstva, a jedan od razloga je vrednovanje isključivo znanstvenih istraživanja i radova na sveučilištima i institutima, što je demotivirajuće za rad znanstvenika s realnim sektorom, a bez te suradnje nećemo moći povući ništa iz programa Obzor 2020 iz kojeg je na raspolaganju 97 milijardi eura za istraživanje i razvoj", istaknuo je Šimpraga.

Okrugli stol uvod je u ovogodišnji 7. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji će se održati od 9. do 11. svibnja u Biogradu na Moru, a gdje će se danas otvorene rasprave nastaviti. Sajam je inače prije sedam godina započeo kao pilot projekt sa svega 16 izlagača, dok ih je prošlu godinu bilo više od 250 s inovativnim proizvodima. Zemlja partner sajma ove je godine Iran, a jedan dio izlagača na sajmu će kao poticaj za izlazak upravo na to tržište dobiti i certifikate halal kvalitete.