Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvorio je prvo javno nadmetanje, za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu.

 

Vrdoljak je predstavnicima naftnih tvrtki govorio o svim realiziranim zakonskim i ostalim preduvjetima koji omogućuju istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, garanciju sigurnosti investicija, te postanak Hrvatske energetskim čvorištem šire regije, priopćeno je iz Ministarstva.

"Nakon više godina potpunog zastoja, stvorili smo uvjete za velika ulaganja u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Zadnjih godinu dana napravljen je ogroman posao u tom segmentu te su realizirani svi preduvjeti kako bi se istraživanje i eksploatacija u skoroj budućnosti dogodili u Hrvatskoj", rekao je Vrdoljak obraćajući se predstavnicima naftnih tvrtki.

Dodao je kako je Hrvatska dobrom pripremljenošću javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu pokazala da je ozbiljan partner koji prvenstveno pametno upravlja svojim resursima, ali istovremeno pruža zagarantiranu sigurnost investicija.

Raspisivanju javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, prethodilo je otvaranje "data rooma", 10. ožujka 2014. godine, za sve zainteresirane investitore.

Sastavni dio "data rooma" su stari i novi seizmički podaci koji su ključ za razumijevanje punog potencijala ugljikovodika hrvatske strane Jadrana. Zainteresirane naftne tvrtke te će podatke upotrijebiti za učinkovitu i efikasnu procjenu potencijala ugljikovodika.

Također, na predstavljanju su objavljene i točne lokacije blokova koji će biti ponuđeni svim tvrtkama zainteresiranim za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Republici Hrvatskoj. Predstavljen je i financijski model za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Republici Hrvatskoj, koji je definiran na način da s jedne strane omogućuje najveću moguću korist za Republiku Hrvatsku i da je atraktivan investitorima.

Prvi ugovori za naftu i plin na proljeće 2015.

Danas otvoren natječaj traje do studenog, a interes su pokazali mnogi. Među njima su Exxon, Total, Lukoil, Gazprom, RWE i JP Nippon. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nije krio zadovoljstvo i tvrdi - ovo je dokaz da smo posvećeni investicijama, uklonili smo barijere i uredili pravni okvir.

"Rijetko gdje se u svijetu dogodi da neka zemlja održi u dan obećanje dano prije godinu dana. Očekujem veliki interes. Četrdesetak tvrtki je došlo na prezentaciju. Hrvatska postaje energetsko čvorište ovog dijela Europe. Imat ćemo najsigurniju opskrbu energentima, najjeftiniji plin za građane i industriju u regiji. To je bio cilj svega ovoga. Na proljeće iduće godine potpisuju se prvi ugovori", poručio je.

I u norveškom Spectrumu koji je snimao podmorje, zadovoljni su interesom za njihovom dokumentacijom, otkriva direktor Rune Eng.

"Dobre su šanse za pronalazak ugljikovodika, no da biste ih pronašli, morate bušiti, a novih bušotina nije bilo zadnjih 10 do 15 godina. Stoga je sada teško reći hoće li se i koliko toga pronaći".

U tzv. data room gdje se nalaze podaci, zavirio je i direktor britanskog Ardent Oil-a, Richard Moreton.

"Ardent Oil je relativno mala kompanija, želimo istraživati i tražimo drugu tvrtku ili tvrtke partnere koji bi bili zainteresirani za zajedničko uspješno istraživanje na ovom području", izjavio je.

Možda partner bude INA. Šef uprave Zoltán Áldott ne plaši se konkurencije, a predstavnici kompanije u kojoj MOL ima značajan udio tek će ići u provjeru podataka. 29 je polja na moru od sjevera do juga, dubine od 50 do 300 metara. Rano je reći za koliko bi polja bili zainteresirani.

"Mislim da su uvjeti prosječni za offshore, sukladno uvjetima na Mediteranu i u svijetu. Konkurencija je uvijek dobra. Može se surađivati. Bit će to dobro za INA-u i za Hrvatsku", rekao je Áldott.

Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike vjeruje u dobre uvjete za investitore. U njihovom kreiranju pomogli su konzultanti iz IHS-a. Ključno nam je eksploatacijsko razdoblje, ulaganje u nova snimanja i bušotine nakon petogodišnjeg razdoblja, pojasnila je.

"Time je veća vjerojatnost da će se nešto i pronaći. Onda dolazi period 25 godina proizvodnje, eksploatacije, kada dijelimo proizvodnju 60:40 posto gdje RH odnosno Vlada te količine može plasirati na tržište Hrvatske i na taj način utjecati na cijene energenata", zaključila je Dorić.